„Ovakav dokument koji smo poslali danas za obvezivanje stranaka da će podržati naše zahtjeve je uobičajen u zapadnim demokracijama od strane udruga poput naše. Naš cilj je da znamo koje stranke i koji zastupnici će biti naši zastupnici u sljedećem sastavu Sabora, jer ih se u ovom sastavu Sabora i postojećoj Vladi za interese mikro, malih i srednjih poduzetnika te obrtnika zalagalo svega nekoliko.“ rekao je Hrvoje Bujas, Predsjednik Udruge. „Zahtjeve smo poslali na ukupno 14 stranaka i koalicija i očekujemo njihove službene odgovore do kraja tjedna. Listu smo napravili na način da smo uključili postojeće parlamentarne stranke, stranke koje prema zadnjim istraživanjima imaju šansu ulaska u parlament, te stranke koje su već ranije javno komunicirale da podržavaju zahtjeve Udruge Glas Poduzetnika i Hrvatsku 2.0. Od političkih stranaka očekujemo da na svaki zahtjev kažu jednostavno DA ili NE, a nadamo se da neće biti puno onih koji će objašnjavati da su to upravo zahtjevi koje su oni izmislili i za koje se godinama zalažu, pogotovo ako su te stranke bile uključene u izvršnu vlast zadnjih 30 godina. Sve odgovore koje dobijemo od stranaka i koalicija ćemo javno objaviti jer smatramo da javnost ima pravo znati tko će zastupati i budućem Saboru interese najvitalnijeg dijela hrvatskog gospodarstva, te kako bi naši članovi i simpatizeri kojih već sada ima preko 150.000 znali kome dati svoj glas.“
Naši zahtjevi temelje se na 4 postulata za Hrvatsku 2.0 na kojima bismo trebali već od 1. lipnja 2020. godine započeti oporavak hrvatskog društva i države:
#VišeRada – Država ne smije poreznom, zakonodavnom ili drugim politikama poticati nerad ili manji rad, naprotiv! Država mora poticati rad i povećanje prihoda, dobiti, zaposlenosti i plaća
#Digitalizacija – Država od građana, poduzetnika i obrtnika ne smije tražiti nijedan dokument koji je prethodno sama izdala, kao niti bilo koju informaciju koju već posjeduje u svojim pisanim ili digitalnim zapisima. Javna uprava se u potpunosti mora digitalizirati!
#ManjiPorezi – Država poduzetnicima ne mora ništa dati, ali mora uzimati manje, jer poduzetnici najbolje znaju gdje i koliko investirati te kako oploditi novac koji su sami zaradili!
#VišePravde – Država se mora naplaćivati zadnja, a plaćanje PDV-a po naplati mora biti trajna mjera. To će potaknuti državu da poveća efikasnost pravosuđa kako bi se i sama što prije naplatila. Hitno trebamo efikasno i brzo pravosuđe!
Ovo je šest zahtjeva za Hrvatsku 2.0 koje je Udruga poslala strankama na očitovanje o tome hoće li te zahtjeve provesti u sljedećem mandatu Sabora i Vlade, ako budu dio zakonodavne i izvršne vlasti:
Ciljana i jasna porezna reforma, koja uključuje minimalno:
Obračun PDV-a po naplati za sve tvrtke, u okviru važeće EU regulative
Postepeno smanjenje stope PDV-a na 20%, smanjenje poreznih stopa na dohodak (s 12 na 10%, s 24 na 20% i s 36 na 30%) te povećanje neoporezivog dijela dohotka na 5.000 kuna
Ukidanje poreza na reinvestiranu dobit, koja se reinvestira natrag u tvrtku
Trajno ukidanje akontacije poreza na dobit
Trajno ukidanje minimalne direktorske osnovice za plaću
2. Ukidanje parafiskalnih nameta, uključujući obvezne članarine u komorama i zajednicama, te financiranje potrebnih javnih funkcija iz poreznih prihoda. Ukidanje plaćanja paušala na vodu i struju uz vraćanje na načelo plaćanje po potrošnji.
3. Uvođenje zakonske obveze potpune javne transparentnosti svih prihoda i rashoda svih tijela javne uprave i lokalne samouprave te javnih tvrtki
4. Reformski zahvati na rashodovnoj strani proračuna na sljedeće načine:
Reorganizacija i smanjenje broja jedinica lokalne samouprave
Potpuna digitalizacija i automatizacija svih državnih i lokalnih procesa i servisa za poduzetnike i građane. Zakonom regulirati da nijedno državno ili lokalno tijelo, građana ili poduzetnika NE SMIJE tražiti dokument ili informaciju, koju bilo koje državno ili lokalno tijelo već ima. Svi servisi i tijela državne uprave i lokalne samouprave moraju imati povezane baze podataka te razmjenjivati informacije
Smanjenje broja Ministarstava, smanjenje broja Uprava u Ministarstvima, smanjenje broja hijerarhijskih razina i rukovodećih mjesta u Ministarstvima, ukidanje nepotrebnih agencija i ureda, smanjivanje broja zaposlenih u nužnim agencijama i uredima
Zapošljavanje svih službenika i radnika u državnoj upravi i svim javnim poduzećima temeljem javnog transparentnog natječaja (od čistačice do direktora i državnih tajnika), čime bi svako javno radno mjesto bilo dostupno svakom građaninu Republike Hrvatske po istim uvjetima sukladno Ustavu. Dokinuti praksu zapošljavanja stranački podobnih ljudi koji nemaju potrebna znanja i kvalifikacije, te sve tako zaposlene otpustiti.
Uvođenje valorizacije rada i jasnih i transparentnih indikatora uspješnosti svih zaposlenika u javnom sektoru uključujući i , te adekvatno nagrađivanje ili penalizacija ovisno o učinku. Zaposlenici u javnom sektoru moraju biti učinkoviti te ispunjavati svoje zadaće, baš kao i zaposlenici u privatnom sektoru. Izjednačavanje zakonskih prava radnika u privatnom sektoru i državnih službenika.
Privatizacija i deregulacija nestrateških kompanija u vlasništvu državne i lokalne uprave
Outsourcing dijela poslova i usluga koji može biti realiziran od strane privatnog sektora
5. Povećanje efikasnosti, depolitizacija i neovisnost pravosuđa kroz preustroj izbora sudaca i digitalizaciju. Sudstvu i upravi u najkraćem roku treba osigurati materijalne uvjete za uspješan rad.Uvođenje javno dostupne valorizacije rada sudaca, te nastavno na to utvrđen sustav nagrađivanja kao i predviđenih negativnih posljedica ovisno o učinkovitosti u radu. Nužno je propisati krajnje rokove u kojima se stanje u svim javnim registrima, a posebno zemljišnim knjigama ima urediti, obzirom da njihova potpunost i usklađenost predstavlja osnovu pravne sigurnosti i preduvjet pokretanja znatnog dijela ekonomskih procesa i investicijskih ciklusa. Mjerljivi rezultat reforme pravosuđa je da bi u svim prvostupanjskim sudskim postupcima presude trebale biti donesene unutar jedne godine, a u drugostupanjskim postupcima unutar šest mjeseci.
6. Redefiniranje uloge Državnog inspektorata kao savjetodavnog i nadzornog tijela, a ne represivnog aparata države. Zakonski propisati da inspektor NE SMIJE kazniti poslovni subjekt prilikom prvog utvrđenog propusta, već mora izdati opomenu, uputu i rok za otklanjanje propusta. Tek ukoliko propust po isteku roka i dalje ne bude otklonjen, inspektor smije izdati kaznu.
Rok za odgovor političkih stranaka na naše zahtjeve je 15. svibnja 2020. godine.