Udruga Glas poduzetnika u suradnji s partnerima Humana Novom i Dalmatia Ruralisom održala je u srijedu, 5.ožujka 2025. u Kaptol Boutique Cinema, konferenciju OD IDEJE DO UTJECAJA: Razvoj društvenog poduzetništva, na kojoj se okupio veliki broj stručnjaka, poduzetnika i predstavnika institucija koji su aktivno raspravljali o izazovima i prilikama za razvoj društvenog poduzetništva u Hrvatskoj. Ovaj događaj pružio je platformu za razmjenu ideja, iskustava i najboljih praksi u području društvenog poduzetništva. U fokusu su bile teme poput inovativnih poslovnih modela, financiranja društvenih poduzeća i utjecaja poduzetništva na lokalne zajednice.
Stipe Efendić iz Dalmatia Ruralisa u uvodnom govoru konferencije istaknuo je: “Društveni poduzetnici imaju ključnu ulogu kao generatori razvoja lokalne zajednice, jer svojim djelovanjem ne samo da doprinose ekonomskom razvoju, već i pozitivno utječu na društvene promjene, rješavanje lokalnih problema i jačanje zajedništva. Kroz inovativne pristupe i odgovorno poslovanje, društveni poduzetnici stvaraju održive modele koji unapređuju kvalitetu života u zajednici i potiču aktivno sudjelovanje svih njenih članova.”
Panel pod nazivom „Sadašnjost i budućnost društvenog poduzetništva: Uloga države u razvoju sektora“, na kojem su sudjelovali Luka Čirko iz Ministarstva rada, Silvio Šimon iz Ministarstva poljoprivrede, Ivan Božić iz Humane Nove te Stipe Efendić iz Dalmatia Ruralisa, raspravljali su o budućnosti društvenog poduzetništva, izazovima s kojima se suočava te načinima kako osnažiti ovu važnu granu gospodarstva. Panel je moderirala Sonja Vuković, pružajući stručno vodstvo i potičući dinamičnu raspravu o izazovima i mogućnostima sektora. Naglašena je potreba za sustavnom podrškom države kroz poticajne mjere, regulatorne olakšice i financijske programe koji bi olakšali rad društvenih poduzeća. Predstavnici Ministarstva rada i Ministarstva poljoprivrede izrazili su spremnost za daljnju suradnju i jačanje institucionalne podrške ovom sektoru, prepoznajući njegov značaj za gospodarski rast i društvenu inkluziju.
Još jedan značajan segment konferencije bio je panel „Investicije s utjecajem: Financijski alati za društveno poduzetništvo“. Na kojemu su panelisti bili Tina Sirotić iz Erste banke, Petar-Pierre Matek iz Feels Good Capitala i Marija Mažić iz Reach for Change, te Ranko Milić iz CEDRE koji su raspravljali o izazovima pristupa financiranju i važnosti razvijanja novih mehanizama podrške društvenim poduzećima. Stručnjaci iz financijskog sektora i predstavnici fondova predstavili su različite modele financiranja, uključujući društvene investicije, fondove rizičnog kapitala s društvenim učinkom te potporne programe za održivo poslovanje. Naročito je bilo interesantno čuti Tinu Sirotić koja je predstavila inicijative Erste banke za podršku društvenim poduzetnicima, istaknuvši važnost inovativnih financijskih rješenja i prilagođenih kreditnih linija za razvoj održivih poslovnih modela. Naime, Erste banka je prepoznala važnost razvoja poduzetništva općenito, a posebno društvenog poduzetništva. Zato u banci djeluje poseban ekspertni tim društvenog bankarstva koji upravo tom segmentu nudi posebne financijske proizvode, kao i nefinancijsku podršku kroz posebno osmišljene edukacijske programe. „U okviru programa društvenog bankarstva Erste banka je dosad za više od 1000 klijenata osigurala financijska sredstva u vrijednosti od 23,5 milijuna eura. Posebno nas veseli što smo dogovorili nove volumene EIF garancija namijenjene upravo društvenim poduzetnicima. One će nam pomoći da nastavimo stvarati jednostavne i pristupačne prilike za naše klijente, podržimo njihov rast te u konačnici damo i svoj doprinos u stvaranju novih radnih mjesta u našem okruženju.“, istaknula je Tina Sirotić, voditeljica Službe za društveno bankarstvo.
U sklopu konferencije održan je i panel „Razvoj društvenog poduzetništva: Tko su ključni akteri promjene?“. Rasprava je bila usmjerena na ulogu poduzetnika, organizacija i javnih institucija u oblikovanju održivih rješenja za društvene izazove. Panelisti su bili Boris Podobnik, predsjednik UGP-a, Mirela Marović Omerzu iz BIZ Koshnice i Tihana Veljačić iz The Green Hub-a, i Sonja Vuković iz SLAP-a, dok je raspravu moderirala Dijana Novak Krešić. Panel je pružio vrijedne uvide u suradnju različitih sektora u razvoju društvenog poduzetništva i stvaranju pozitivnih promjena u zajednici.
Jedan od inspirativnih segmenata konferencije bio je i panel „Od ideje do uspjeha: Društveni poduzetnici koji mijenjaju zajednicu“. Ovaj panel okupio je istaknute društvene poduzetnike koji svojim radom ostvaruju konkretan društveni i ekološki utjecaj. Panelisti su bili Ivan Božić iz Humane Nove, Ana Teskera iz Zadružne pivovare Brlog, Marin Rogić iz Hrvatskog kišobrana, Martina Balja iz Zelene energetske zadruge te Stipe Efendić iz Dalmatia Ruralisa. Rasprava je obuhvatila teme poput razvoja inovativnih poslovnih modela koji istovremeno stvaraju profit i rješavaju društvene izazove, strategija osiguranja dugoročne održivosti te privlačenja investitora u sektor društvenog poduzetništva.
Također, održan je panel „Zadruge kao ključ snažnije poljoprivrede i nižih cijena hrane“. Kroz primjere dobre prakse i iskustva stručnjaka, raspravljalo se o tome kako zajedništvo zadruga može pomoći poljoprivrednicima da budu konkurentni, osigurati stabilniju proizvodnju i omogućiti pristupačnije cijene hrane. Panelisti su bili Boris Podobnik, predsjednik UGP-a, Silvio Šimon iz Ministarstva poljoprivrede, Nebojša Jerković iz Modro zelene zadruge Metković i Lordan Ljubenkov iz Zadružnog saveza Dalmacije, uz moderaciju Stipe Efendića.
Boris Podobnik, predsjednik UGP-a u završnoj je riječi konferencije iznio impresivnu statistiku kako bi istaknuo globalnu snagu zadruga i važnost njihova razvoja. Spomenuo je kako Švicarska ima zadrugu Coop s više od 30 milijardi eura prihoda i 2,5 milijuna članova, dok Sjedinjene Američke Države broje čak 7.500 banaka zadruga, s ukupnim prihodom od 650 milijardi eura. Također, spomenuo je da tržišni udio zadruga u nizozemskoj poljoprivredi iznosi 85%, a Nizozemska ostvaruje agro izvoz od 135 milijardi eura. S ovom statistikom, Podobnik je postavio pitanje: „Tko smo mi da mislimo da smo pametniji od svih njih?“ Ova usporedba imala je za cilj naglasiti kako je model zadruga uspješan na globalnoj razini i da Hrvatska treba učiti od drugih zemalja, umjesto da zanemaruje potencijal koji udruživanje može donijeti. Na taj način Podobnik je istaknuo važnost udruživanja poljoprivrednika u zadruge, kooperative i proizvodne organizacije, naglasivši kako je to nužno kako bi mali proizvođači mogli opstati u konkurenciji velikih proizvođača hrane. Udruživanje im omogućava bolju pregovaračku poziciju i povoljnije ulazne cijene, što je ključno za njihovu konkurentnost na tržištu. Na konferenciji su posebno bile istaknute braniteljske udruge, koje su pokazale kako se uspješno može djelovati unutar zadruge i kako se znanje prenosi na mlade naraštaje. Boris Podobnik je također pozvao Vladu da ukine porez na dobit za zadruge te da u zakon o zadrugama uvede članak koji će osigurati ravnopravnost između zadruga i kooperativa u Hrvatskoj, s ciljem popularizacije zadruga u gradovima.”