Poljoprivrednicima je trošak bruto plaće možda 15% ukupnih troškova koje oni imaju tijekom krize. Ostalih 85% troška je trošak za hranu životinja, trošak za repromaterijal i drugi materijalni troškovi. Također, poljoprivrednici su uložili u poljoprivrednu proizvodnju prošle godine a ove godine su očekivali dobit i povrat uloženog. Najveći dio poljoprivrednih proizvoda mora se prodati u roku kraćem od mjesec dana i jako je teško skladištiti dobar dio robe zbog njezine svježine ili sezonalnosti – cvijeće, povrće, meso, janjci, tovljenici, svježe mlijeko i drugi proizvodi. Poljoprivrednici se također susreću s problemom poskupljenja repromaterijala budući da su poljoprivredne apoteke podigle cijene i na taj način iskoristile zatvorenost granica i teže kretanje među JLS zbog propusnica. Također poljoprivrednici su se susreli i susreću s problemom radne snage koje nema jer su je uvozili (primjerice radnici za branje jagoda iz BiH) i bit će prisiljeni skuplje plaćati i teže dolaziti do iste. Zbog navedenih razloga predlažemo osnivanje fonda za pomoć OPG-ima po uzoru na neke europske zemlje.
„Ovaj zahtjev smo već uputili Ministarstvu Poljoprivrede prije mjesec dana, a odgovor koji smo dobili je bio da nema novaca. U međuvremenu je Europska komisija donijela nove preporuke i omogućila preraspodjelu novca iz Europskog Poljoprivrednog Fonda za Ruralni Razvoj (EAFRD) za pomoć poljoprivrednicima za štetu uzrokovanu korona krizom. Neke države EU poput Austrije već su osnovale ovakve fondove, pa ne vidimo razloga zašto to ne bi napravila i Hrvatska, jer na taj način bi pomogla poljoprivrednicima a bez ikakvog troška u proračunu.“ Rekao je Tihomir Jaić, Predsjednik Hrvatske Udruge Poljoprivrednika. „Prema našim procjenama krizom je ugrožen opstanak oko 10.000 OPG-ova i oko 20.000 radnih mjesta“
Akti Europske komisije koji se odnose na navedene izmjene pravila koji omogućavaju korištenje EU sredstava u navedene svrhe nalaze se na sljedećoj poveznici.
Prijedlog za osnivanja fonda za gospodarstva i kriteriji su sljedeći:
Vlasništvo gospodarstva mora biti poduhvat s punim radnim vremenom, čija ekonomska vrijednost gospodarstva ne prelazi 150.000 EUR. Godišnji neto prihod ne smije biti veći od 550.000 EUR.
Potrebno je dokazati pad prodaje od najmanje 30% u odnosu na referentni mjesec prethodne godine
ili postoje dokazi o povećanju troškova za vanjske zaposlenike od najmanje 20% u odnosu na referentni mjesec prethodne godine.
ili porast cijena repromaterijala / hrane životinja / lijekova i sl. za 20%
Svaki subjekt koji bi ispunio navedene uvjete dobio bi do 10.000 eura jednokratne pomoći i to:
Gospodarstva do 50.000 eura ekonomske vrijednosti – 3.500,00 eura
Gospodarstva do 100.000 eura ekonomske vrijednosti – 7.000,00 eura
Gospodarstva do 150.000 eura ekonomske vrijednosti – 10.000,00 eura
Izračun ekonomske vrijednosti bazira se na standardnom ekonomskom rezultatu, koji predstavlja jediničnu novčanu vrijednost proizvodnje poljoprivrednog proizvoda izraženu u proizvođačkim cijenama na vratima gospodarstva koja uključuje prodaju, potrošnju na gospodarstvu, potrošnju u kućanstvu, promjene u zalihama glavnih proizvoda i nusproizvoda biljne i stočarske proizvodnje, a isključuje izravna plaćanja, porez na dodanu vrijednost i ostale poreze.
U proširenom prijedlogu Stožer i UPG smatraju da bi u podršku takvog fonda trebale biti uključene i male i srednje tvrtke te obrti koje se bave prehrambenom industrijom, poput sirana, pivovara, uzgajališta riba i školjki i sličnih. Ovisno o veličini tvrtke ili obrta, potpora za tvrtke bi se trebala kretati do iznosa od 50.000 Eura.
Pomoć za OPG-ove, obrte i tvrtke iz prehrambene industrije iz ovog Fonda bi bila jednokratna. Ukoliko bi u Fondu nakon jednokratne pomoći preostalo sredstava, najugroženije skupine bi imale pravo na još jednu isplatu naredni mjesec.