Odbor za prijevoz bavi se izazovima i problemima koji pogađaju prijevoznike u Republici Hrvatskoj.
Udruga Glas poduzetnika je prva krenula u borbu za odobravanje moratorija na leasinge i dodjelu bespovratnih sredstava djelatnosti povremenog prijevoza putnika, gdje smo dva puta organizirali simultane prosvjede u osam hrvatskih gradova te naposlijetku prvi prosvjed poduzetnika na Trgu Sv. Marka u svibnju 2020. Naše djelovanje je djelomično urodilo plodom te su klijentima iz te djelatnosti omogućeni moratoriji na period od godinu dana.
Naknadno smo oformili Odbor za prijevoz u kojem su predstavnici djelatnosti povremenog prijevoza putnika, prijevoza tereta, linijskog prijevoza putnika i autotaksi prijevoza.
Aktivno smo sudjelovali na e-Savjetovanjima povodom donošenja izmjena i dopuna Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, gdje smo Ministarstvu dostavili niz opširnih dokumenata s prijedlozima za uređenje i unaprijeđenje navedenog zakona.
Pratimo sve aktivnosti vezane za prijevoz te promptno reagiramo u svakoj situaciji kako bismo poboljšali položaj prijevoznika u Republici Hrvatskoj.
Udruga Glas poduzetnika je prva krenula u borbu za odobravanje moratorija na leasinge i dodjelu bespovratnih sredstava djelatnosti povremenog prijevoza putnika, gdje smo dva puta organizirali simultane prosvjede u osam hrvatskih gradova te naposlijetku prvi prosvjed poduzetnika na Trgu Sv. Marka u svibnju 2020. Naše djelovanje je djelomično urodilo plodom te su klijentima iz te djelatnosti omogućeni moratoriji na period od godinu dana.
Naknadno smo oformili Odbor za prijevoz u kojem su predstavnici djelatnosti povremenog prijevoza putnika, prijevoza tereta, linijskog prijevoza putnika i autotaksi prijevoza.
Aktivno smo sudjelovali na e-Savjetovanjima povodom donošenja izmjena i dopuna Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, gdje smo Ministarstvu dostavili niz opširnih dokumenata s prijedlozima za uređenje i unaprijeđenje navedenog zakona.
Pratimo sve aktivnosti vezane za prijevoz te promptno reagiramo u svakoj situaciji kako bismo poboljšali položaj prijevoznika u Republici Hrvatskoj.
Članovi odbora:
- Dean Čebohin
- Dragutin Kranjčec
- Emilija Ivetić
- Krešimir Čumbrek
- Rade Maršić
- Rok Novak
- Tomislav Kovač
- Vesna Lukić
Vlasnici nezavisnih pivovara susreću se s mnogobrojnim problemima, koje će pokušati riješiti kroz suradnju s UGP-om.
Za nezavisne pivovare najveći problem predstavlja Zakon o pivu koji praktički i ne postoji. Naime, za razliku od mnogih država, u Hrvatskoj taj zakon jednostavno definira pivo kao tekućinu. No, ne definira se i proizvodnja piva. Štoviše, proizvodnja piva i kalo (dozvoljeni gubitak dijela namirnica pri obradi) u proizvodnji je definiran Trošarinskim zakonom, gdje se vrednuje samo zamišljeni kalo. Svi zakoni doneseni su kada malih nezavisnih pivovara nije bilo, barem ne ovog tipa. Do 2008. godine u Hrvatskoj je djelovalo 40-ak malih pivovara koje nisu bile grupirane i koje su veće pivovare prevladale. Grupacije malih nezavisnih pivovara pokušavale su promijeniti zakon kroz Hrvatsku gospodarsku komoru od 2017. godine, ali bez uspjeha.
Osim zakona o pivu, nezavisni pivari ističu i nekoliko drugih problema koji muče ovaj segment proizvodnje. Primjerice, trošarine na pivo bi se trebale plaćati po naplaćenom pivu, a ne po proizvedenom pivu. Također, povratne naknade za boce bi se trebale plaćati po naplaćenim računima. Male nezavisne pivovare samo žele dobiti priliku da izraze svoje probleme te da aktivno sudjeluju u rješavanju istih.
Danas u Hrvatskoj postoji oko 80 craft pivovara. Gotovo sve pivovare proširile su svoje kapacitete i povećale broj zaposlenih. Što znači da male nezavisne pivovare predstavljaju segment proizvodnje koji raste i u koji vrijedi ulagati.
Za nezavisne pivovare najveći problem predstavlja Zakon o pivu koji praktički i ne postoji. Naime, za razliku od mnogih država, u Hrvatskoj taj zakon jednostavno definira pivo kao tekućinu. No, ne definira se i proizvodnja piva. Štoviše, proizvodnja piva i kalo (dozvoljeni gubitak dijela namirnica pri obradi) u proizvodnji je definiran Trošarinskim zakonom, gdje se vrednuje samo zamišljeni kalo. Svi zakoni doneseni su kada malih nezavisnih pivovara nije bilo, barem ne ovog tipa. Do 2008. godine u Hrvatskoj je djelovalo 40-ak malih pivovara koje nisu bile grupirane i koje su veće pivovare prevladale. Grupacije malih nezavisnih pivovara pokušavale su promijeniti zakon kroz Hrvatsku gospodarsku komoru od 2017. godine, ali bez uspjeha.
Osim zakona o pivu, nezavisni pivari ističu i nekoliko drugih problema koji muče ovaj segment proizvodnje. Primjerice, trošarine na pivo bi se trebale plaćati po naplaćenom pivu, a ne po proizvedenom pivu. Također, povratne naknade za boce bi se trebale plaćati po naplaćenim računima. Male nezavisne pivovare samo žele dobiti priliku da izraze svoje probleme te da aktivno sudjeluju u rješavanju istih.
Danas u Hrvatskoj postoji oko 80 craft pivovara. Gotovo sve pivovare proširile su svoje kapacitete i povećale broj zaposlenih. Što znači da male nezavisne pivovare predstavljaju segment proizvodnje koji raste i u koji vrijedi ulagati.
Članovi Odbora za pivarstvo su:
- Davor Simičić - koordinator Odbora
- Ana Teskera
- Silvije Boroša
- Ivan Nauković
- Andrej Čapka
- Vedran Jankominić
Odbor za socijalnu skrb sa smještajem bavi se pitanjima privatnih pružatelja socijalnih usluga starijim osobama i osobama s invaliditetom te izjednačavanjem prava korisnika u javnim i privatnim domovima.
Osnovni zadatak Odbora je upozoriti zakonodavca na probleme s kojima se susreću obiteljski domovi i domovi za starije i osobe s invaliditetom, te na nejednakosti u pravu na sufinanciranje smještaja korisnika u javnim i privatnim domovima.
Nedavni ulazak članova Odbora za socijalnu skrb sa smještajem u fokus grupu pri Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike otvorio je mogućnost da se poslovanje obiteljskih domova uređuje u smjeru u kojem će postati model skrbi o starijim osobama, koji će inspirirati i druge zemlje da ga prenesu u svoje sustave socijalne skrbi.
Negativna percepcija obiteljskih domova i privatnih domova za starije i osobe s invaliditetom u medijima jedan je od izazova na koji će Odbor nastojati utjecati promovirajući kvalitetu rada, a koja će proizlaziti iz kontinuiranog educiranja radnika, predstavnika domova, korisnika i obitelji korisnika u privatnim obiteljskim i domovima za starije i osobe s invaliditetom.
Osnovni zadatak Odbora je upozoriti zakonodavca na probleme s kojima se susreću obiteljski domovi i domovi za starije i osobe s invaliditetom, te na nejednakosti u pravu na sufinanciranje smještaja korisnika u javnim i privatnim domovima.
Nedavni ulazak članova Odbora za socijalnu skrb sa smještajem u fokus grupu pri Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike otvorio je mogućnost da se poslovanje obiteljskih domova uređuje u smjeru u kojem će postati model skrbi o starijim osobama, koji će inspirirati i druge zemlje da ga prenesu u svoje sustave socijalne skrbi.
Negativna percepcija obiteljskih domova i privatnih domova za starije i osobe s invaliditetom u medijima jedan je od izazova na koji će Odbor nastojati utjecati promovirajući kvalitetu rada, a koja će proizlaziti iz kontinuiranog educiranja radnika, predstavnika domova, korisnika i obitelji korisnika u privatnim obiteljskim i domovima za starije i osobe s invaliditetom.
Članovi odbora:
- Marijan Sarkotić - koordinator
- Jasminka Hodak Ninković
- Brigita Matijević
- Domagoj Sušanj
- Marija Brekalo
- Melita Mraz
Odbor za sport bavi se predlaganjem reformi za poboljšanje uvjeta u sportsko-rekreacijskim centrima i njihovim aktivnostima.
Odbor za sport djeluje na lokalnoj i državnoj razini a bavi se predlaganjem poreznih reformi, zalaganjem za ukidanjem nameta, stvaranjem boljih uvjeta poslovanja pravnih subjekata kao što su teretane, rekreacijski i fitness centri, poliklinike za sportsku medicinu i drugi pravni subjekti koji doprinose zdravstvenom stanju građana.
U sklopu UGP-a, odbor će se baviti savjetovanjem, organizacijom edukacija i konferencija iz područja sporta, rekreacije, fitnessa i srodnih područja.
Odbor za sport djeluje na lokalnoj i državnoj razini a bavi se predlaganjem poreznih reformi, zalaganjem za ukidanjem nameta, stvaranjem boljih uvjeta poslovanja pravnih subjekata kao što su teretane, rekreacijski i fitness centri, poliklinike za sportsku medicinu i drugi pravni subjekti koji doprinose zdravstvenom stanju građana.
U sklopu UGP-a, odbor će se baviti savjetovanjem, organizacijom edukacija i konferencija iz područja sporta, rekreacije, fitnessa i srodnih područja.
Članovi odbora:
- Ivana Ožegović - koordinatorica
- Iva Kolacio Antonić
- Davor Srednoselec
- Dražen Oreščanin
- Ivan Bašić
- Juraj Čošić
Dokumenti (Članovi)
Odbor za beauty industriju bavi se rješavanjem izazova mikro, malih i srednjih poduzetnika u beauty sektoru.
Ciljevi odbora za beauty industriju:
- Smanjenje stope PDV-a na usluge (prvi korak u frizerskim salonima)
- Podizanje nivoa struke na viši (profesionalniji) nivo
- Osvještavanje javnosti o važnosti beauty sektora za društvo u cjelini
- Sprečavanje ili smanjenje rada na crno
- Transparentna, jasna, jednaka pravila prilikom provođenja inspekcija za sve djelatnosti
- Povećanje kvalitete obrazovanja strukovnih škola za osobne usluge (naročito frizerske djelatnosti) te uvođenje školovanja od 4 godine.
Članovi odbora:
- Ivana Matić - v.d. koordinatora
- Goran Kulušić
Dokumenti (Članovi)
- Analiza salona u Hrvatskoj i procjena učinka smanjenja stope PDV-a na 13%
- Efekt smanjenja stope PDV-a na 13%
- Inicijativa za nižu stopu PDV-a na frizerske usluge
- Prednosti i nedostaci PDV-a od 25% i PDV-a od 13%
- Preporuke frizerima za bolje razumijevanje ulaska u sustav PDV-a
- Efekt smanjenja stope PDV-a na 13% - Prezentacija
Odbor za arhitekturu i graditeljstvo bavi se bržim građevinskim dozvolama, jasnijom zakonskom regulativom za gradnju te jednostavnim prostornim planovima
Kako bi Hrvatska postala Hrvatska 2.0 i poželjna destinacija za domaće i strane investicije potrebno je napraviti reformu građevinske regulative i promjenu stava administracije:
Ubrzanje procesa izdavanja akata koji omogućuju gradnju preduvjet je za privlačenje investitora i obrambeni mehanizam za potencijalnu recesiju. Administracija javnopravnih tijela mora biti podrška investitorima i projektantima te ubrzavati izdavanje dozvola.
Kako bi Hrvatska postala Hrvatska 2.0 i poželjna destinacija za domaće i strane investicije potrebno je napraviti reformu građevinske regulative i promjenu stava administracije:
1. BRŽE DOZVOLE - DEREGULACIJA IZDAVANJA DOZVOLA ZA GRADNJU
Ubrzanje procesa izdavanja akata koji omogućuju gradnju preduvjet je za privlačenje investitora i obrambeni mehanizam za potencijalnu recesiju. Administracija javnopravnih tijela mora biti podrška investitorima i projektantima te ubrzavati izdavanje dozvola.
Aktivnosti:
- Izrada standarda projektne dokumentacije i etalonskog projekta (idejni, glavni, izvedbeni). Svaka komora je zadužena da izradi te projekte i svi ovlašteni članovi su dužno izrađivati projekte po tim standardima.
- Donošenje BIM (Building Information Modeling) standarda tako da struka, investitori i referenti budu spremni kada primjena BIM-a za javne investicije postane obavezna.
- Izraditi nacionalni pojmovnik kojim će se uskladiti svi bitni pojmovi u prostornom planiranju i graditeljstvu na nacionalnoj razini npr. definicije etaža (suteren, podrum), visina građevine, izgrađenost, postotak zelenila.
Članovi odbora:
- Mislav Bašić - koordinator
- Marin Račić
- Jerko Ćorluka
- Hrvoje Kvasnička
- Nina Ninčević
Dokumenti (Članovi)
Odbor za ekonomiju i financije bavi se ekonomskim analizama, izradom projekcija, i prijedlogom reformi.
To uključuje sve od porezne politike i prijedloga poreznih reformi, do makroekonomskih analiza i procjena kretanja deficita proračuna i javnog duga. Odbor se također bavi pitanjima transparentnosti proračuna tijela javne vlasti i odgovornosti trošenja javnog novca.
U okviru ovog Odbora izrađene su projekcije kretanja nezaposlenosti i procjene kretanja proračunskih prihoda i rashoda prije nego što je itko drugi u hrvatskoj javnosti predstavio te brojke (uključujući i Vladu). Prikazani su različiti scenariji u okviru kojih su dani savjeti koje je mjere potrebno poduzeti da se spasi ekonomija od kraha.
Osim toga Odbor aktivno predlaže mjere veće transparentnosti proračuna i izrađuje analize reformi javne i lokalne samouprave.
To uključuje sve od porezne politike i prijedloga poreznih reformi, do makroekonomskih analiza i procjena kretanja deficita proračuna i javnog duga. Odbor se također bavi pitanjima transparentnosti proračuna tijela javne vlasti i odgovornosti trošenja javnog novca.
U okviru ovog Odbora izrađene su projekcije kretanja nezaposlenosti i procjene kretanja proračunskih prihoda i rashoda prije nego što je itko drugi u hrvatskoj javnosti predstavio te brojke (uključujući i Vladu). Prikazani su različiti scenariji u okviru kojih su dani savjeti koje je mjere potrebno poduzeti da se spasi ekonomija od kraha.
Osim toga Odbor aktivno predlaže mjere veće transparentnosti proračuna i izrađuje analize reformi javne i lokalne samouprave.
Članovi odbora:
- Vuk Vuković – koordinator
- Davor Huić
- Vedran Jakominić
- Pere Mioč – porezi
Odbor za žensko poduzetništvo bavi se predlaganjem mjera za promicanje ženskog poduzetništva.
To uključuje praćenje statistike, identifikaciju prepreka i predlaganje mjera za razvoj ženskog poduzetništva.
U sklopu UGP-a, odbor će također organizirati edukacije i konferencije za poduzetnice.
To uključuje praćenje statistike, identifikaciju prepreka i predlaganje mjera za razvoj ženskog poduzetništva.
U sklopu UGP-a, odbor će također organizirati edukacije i konferencije za poduzetnice.
Članovi:
- Ivana Matić
- Kristina Ercegović
- Maruša Stamać
- Hrvoje Bujas
- Davor Huić
- Vuk Vuković
Dokumenti (Članovi)
Odbor za EU fondove bavi se mogućnostima prijave na EU natječaje te raspodjelom EU sredstava u daljnjem radu Udruge.
STUP 1 – #EUREGULATIVA
Aktivna uloga kod programiranja budućih poduzetničkih EU sredstava
– sudjelovanje u postupku programiranja za financijsku perspektivu 2021. – 2027. te Fonda za oporavak, s osnovnim ciljem osiguranja pravilne identifikacije potreba poduzetnika identificirane kroz osiguravanje adekvatne alokacije bespovratnih sredstava u sljedećem financijskom razdoblju, pojednostavljenja procedura te povećanja transparentnosti i odgovornosti sustava upravljanja i kontrole.
STUP 2 – #EUPROVEDBA
Aktivno sudjelovanje u praćenju/poboljšanju EU poduzetničkih programa realnim tržišnim potrebama
Stalno praćenje, pravovremeno identificiranje, ukazivanja na nedostatke i predlaganje rješenja pri pripremi i provedbi programa namijenjenih poduzetnicima. Cilj je savjetima i sugestijama maksimalno pomoći sustavu upravljanja i kontrole u uklanjanju u identifikaciji problema pri prijavama i provedbama pojedinih programa, te nuđenjem rješenja za uklanjanje istih.
STUP 3 – #EUTRASPARENTNOST
Beskompromisan rad na jednakosti i transparentnosti EU poduzetničkih natječaja
Nejasna pravila, diskriminirajući i nelogički kriteriji, nedostatak informacija i jasne komunikacije od strane posredničkih tijela dovodi često do situacija da je prijavitelj oštećen u postupku prijave i kasnije provedbe projekta. Zbog toga potrebno je konstantno monitorirati sve postupke i jasno i glasno ukazivati na nepravdu kod EU projekta. Procedure moraju biti jasne i transparente, institucije moraju snositi odgovornosti za krive informacije, a Prijavitelju se mora u svakom trenutku osigurati pristup potrebnim informacijama. Samo na taj način možemo vratiti povjerenje korisnika u sustav i povećati postotak ugovorenih i isplaćenih EU fondova.
Područja djelovanja:
STUP 1 – #EUREGULATIVA
Aktivna uloga kod programiranja budućih poduzetničkih EU sredstava
– sudjelovanje u postupku programiranja za financijsku perspektivu 2021. – 2027. te Fonda za oporavak, s osnovnim ciljem osiguranja pravilne identifikacije potreba poduzetnika identificirane kroz osiguravanje adekvatne alokacije bespovratnih sredstava u sljedećem financijskom razdoblju, pojednostavljenja procedura te povećanja transparentnosti i odgovornosti sustava upravljanja i kontrole.
STUP 2 – #EUPROVEDBA
Aktivno sudjelovanje u praćenju/poboljšanju EU poduzetničkih programa realnim tržišnim potrebama
Stalno praćenje, pravovremeno identificiranje, ukazivanja na nedostatke i predlaganje rješenja pri pripremi i provedbi programa namijenjenih poduzetnicima. Cilj je savjetima i sugestijama maksimalno pomoći sustavu upravljanja i kontrole u uklanjanju u identifikaciji problema pri prijavama i provedbama pojedinih programa, te nuđenjem rješenja za uklanjanje istih.
STUP 3 – #EUTRASPARENTNOST
Beskompromisan rad na jednakosti i transparentnosti EU poduzetničkih natječaja
Nejasna pravila, diskriminirajući i nelogički kriteriji, nedostatak informacija i jasne komunikacije od strane posredničkih tijela dovodi često do situacija da je prijavitelj oštećen u postupku prijave i kasnije provedbe projekta. Zbog toga potrebno je konstantno monitorirati sve postupke i jasno i glasno ukazivati na nepravdu kod EU projekta. Procedure moraju biti jasne i transparente, institucije moraju snositi odgovornosti za krive informacije, a Prijavitelju se mora u svakom trenutku osigurati pristup potrebnim informacijama. Samo na taj način možemo vratiti povjerenje korisnika u sustav i povećati postotak ugovorenih i isplaćenih EU fondova.
Članovi odbora:
- Kristian Korunić
- Natalia Zielinska
- Tina Matovina
- Matilda Medenjak
- Ariana Vela
- Dalibor Georgievski
- Ivana Bujas Rupić
- Ana Marija Špicnagel Ćurko
- Maja Galić
Dokumenti (Članovi)
Odbor za ugostiteljstvo i turizam bavi se promicanjem prava ugostitelja te borbom za očuvanje turizma.
Trenutne mjere nisu dostatne za oporavak i obeštećenje, a kroz rad Odbora želimo istaknuti važnost ulaganja u ugostiteljstvo te turizam koji će se najbrže i oporaviti. Osim toga, u ugostiteljstvu i turizmu zaposlen je najveći broj ljudi, a država ubire najviše poreza upravo iz ovog sektora. S obzirom na to da najveći udio BDP-a dolazi iz turizma i da se radi o najsnažnijoj gospodarskoj grani, želimo što više pridonijeti razvoju naših članova, kako bi edukacijom i savjetom bili sigurniji u svoju poduzetničku budućnost.
Trenutne mjere nisu dostatne za oporavak i obeštećenje, a kroz rad Odbora želimo istaknuti važnost ulaganja u ugostiteljstvo te turizam koji će se najbrže i oporaviti. Osim toga, u ugostiteljstvu i turizmu zaposlen je najveći broj ljudi, a država ubire najviše poreza upravo iz ovog sektora. S obzirom na to da najveći udio BDP-a dolazi iz turizma i da se radi o najsnažnijoj gospodarskoj grani, želimo što više pridonijeti razvoju naših članova, kako bi edukacijom i savjetom bili sigurniji u svoju poduzetničku budućnost.
Članovi odbora:
- Hrvoje Bujas – koordinator
- Vedran Jakominić – ugostiteljstvo
- Gordana Fabijanić – restorani
- Boris Šuljić – obiteljski hoteli
- Nedo Pinezić – mali iznajmljivači
- Gabrijela Koščica - putničke agencije
- Goran Rihelj
- Nino Dubretić
- Damir Trputec
Dokumenti (Članovi)
Pododbor za koncesijska odobrenja:
Članovi odbora:
- Afrodita Rušov – koordinatorica, Istarska županija; kontakt: medulinboatexcursions@gmail.com
- Milan Kužet – Primorsko-goranska županija
- Nikica Gotovac – Splitsko-dalmatinska županija
Odbor za event industriju bavi se specifičnim izazovima i problemima s kojima se hrvatska event industrija suočava za vrijeme korona krize, ali i nakon nje.
Pod event industrijom smatramo organizatore festivala, konferencija, vjenčanja, predstava, vlasnike klubova, kazališta, popratne djelatnosti poput agencija za najam opreme, vlasnika dvorana, tvrtke za prodaju ulaznice te sve ostale tvrtke i pojedince koji žive od pretežito ili isključivo od bilo kakvih događanja.
Procjenjuje se da hrvatska event industrija u 2020. godini broji oko 2.000 poslovnih subjekata, zapošljava preko 12.000 djelatnika te prihoduje preko 4,5 milijarde kuna godišnje.
Konkretnim prijedlozima koje Odbor za evente predlaže Vladi RH i nadležnim institucijama te informiranjem javnosti kroz medije - nastojimo unaprijediti i razviti hrvatsku event industriju koja je vrlo važan i velik segment hrvatskog turizma, kulture, ali i gospodarstva u cijelosti.
Pod event industrijom smatramo organizatore festivala, konferencija, vjenčanja, predstava, vlasnike klubova, kazališta, popratne djelatnosti poput agencija za najam opreme, vlasnika dvorana, tvrtke za prodaju ulaznice te sve ostale tvrtke i pojedince koji žive od pretežito ili isključivo od bilo kakvih događanja.
Procjenjuje se da hrvatska event industrija u 2020. godini broji oko 2.000 poslovnih subjekata, zapošljava preko 12.000 djelatnika te prihoduje preko 4,5 milijarde kuna godišnje.
Konkretnim prijedlozima koje Odbor za evente predlaže Vladi RH i nadležnim institucijama te informiranjem javnosti kroz medije - nastojimo unaprijediti i razviti hrvatsku event industriju koja je vrlo važan i velik segment hrvatskog turizma, kulture, ali i gospodarstva u cijelosti.
Članovi Odbora za event industriju
- Adnan Mehmedović - koordinator
- Berislav Marszalek
- Ivana Matić
- Nikola Mujdžić Reščić
- Joe Bašić
- Lovro Ivas
- Ivan Bušljeta
Odbor za zakonodavstvo bavi se prijedlozima izmjena relevantnih Zakona, usko vezanih za problematiku poslovanja poduzetnika.
U okviru ovog Odbora pokušavamo surađivati s nadležnim Ministarstvima u svrhu izrade prijedloga reformi relevantnih Zakona. Smatramo da su reforme nužne, a najbolje se mogu prikazati od strane poduzetnika, gdje se zapravo uočava najveća problematika i nelogičnost u provođenju zakonskih odredbi.
Odbor aktivno zaprima sve prijedloge i proučava problematiku iz samog poslovanja poduzetnika. Većina prijedloga na kojima Odbor radi odnosi se na Zakon o radu, Stečajni zakon, Ovršni zakon te problematiku oko predstečajne nagodbe.
Smatramo da će zbog trenutne situacije u Hrvatskoj mnogi poduzetnici imati financijske poteškoće te ćemo pokušati kroz prijedloge reformi navedenih Zakona znatno poboljšati status poduzetnika i radnika.
U okviru ovog Odbora pokušavamo surađivati s nadležnim Ministarstvima u svrhu izrade prijedloga reformi relevantnih Zakona. Smatramo da su reforme nužne, a najbolje se mogu prikazati od strane poduzetnika, gdje se zapravo uočava najveća problematika i nelogičnost u provođenju zakonskih odredbi.
Odbor aktivno zaprima sve prijedloge i proučava problematiku iz samog poslovanja poduzetnika. Većina prijedloga na kojima Odbor radi odnosi se na Zakon o radu, Stečajni zakon, Ovršni zakon te problematiku oko predstečajne nagodbe.
Smatramo da će zbog trenutne situacije u Hrvatskoj mnogi poduzetnici imati financijske poteškoće te ćemo pokušati kroz prijedloge reformi navedenih Zakona znatno poboljšati status poduzetnika i radnika.
Članovi odbora:
- Katarina Babić - koordinator
- Prof. dr. sc Viktor Gotovac
Odbor za aktivaciju državne imovine bavi se aktivacijom državne imovine u izvore sredstava za financiranje potrebnih reformi.
Nametnut nam je narativ da je RH siromašna zemlja, koja se zbog zle kobi, naslijeđa komunizma i rata, nije sposobna ekonomski se nositi s drugim državama koje pripadaju EU i europskom kulturnom krugu. S obzirom na imovinu kojom raspolaže, prvenstveno u nekretninama kojima upravlja ili centralna država kroz razna ministarstva i državne urede, ili jedinice lokalne i regionalne samouprave, a baš zbog naslijeđa komunizma, rata i poraća u kojima se o toj imovini nije vodilo računa koliko bi trebalo, RH je jedna od poredbeno najbogatijih zemalja na svijetu (postotak ukupne površine zemlje u vlasništvu raznih tijela državne i lokalne vlasti).
S obzirom na to da svako vlasništvo obavezuje te da je to potencijalno bogatstvo ujedno i teret ako se njime ne gospodari na pravi način, UGP je oformio odbor za aktivaciju državne imovine kojem je cilj da iz perspektive poduzetnika, onih koji osvjedočeno znaju, mogu i imaju iskustva na projektima aktivacije državne imovine, ponudi svoje znanje i iskustvo Vladi RH , kako bi upravo ta imovina predstavljala izvor sredstava za financiranje mnogih prijeko potrebnih reformi u našem društvu, kao i doprinijela prihodovnoj a ne rashodovnoj strani državnog proračuna.
Nametnut nam je narativ da je RH siromašna zemlja, koja se zbog zle kobi, naslijeđa komunizma i rata, nije sposobna ekonomski se nositi s drugim državama koje pripadaju EU i europskom kulturnom krugu. S obzirom na imovinu kojom raspolaže, prvenstveno u nekretninama kojima upravlja ili centralna država kroz razna ministarstva i državne urede, ili jedinice lokalne i regionalne samouprave, a baš zbog naslijeđa komunizma, rata i poraća u kojima se o toj imovini nije vodilo računa koliko bi trebalo, RH je jedna od poredbeno najbogatijih zemalja na svijetu (postotak ukupne površine zemlje u vlasništvu raznih tijela državne i lokalne vlasti).
S obzirom na to da svako vlasništvo obavezuje te da je to potencijalno bogatstvo ujedno i teret ako se njime ne gospodari na pravi način, UGP je oformio odbor za aktivaciju državne imovine kojem je cilj da iz perspektive poduzetnika, onih koji osvjedočeno znaju, mogu i imaju iskustva na projektima aktivacije državne imovine, ponudi svoje znanje i iskustvo Vladi RH , kako bi upravo ta imovina predstavljala izvor sredstava za financiranje mnogih prijeko potrebnih reformi u našem društvu, kao i doprinijela prihodovnoj a ne rashodovnoj strani državnog proračuna.
Članovi odbora:
- Hrvoje Bujas
- Vedrana Likan
- Alen Kadić
Odbor za cjeloživotno obrazovanje bavi se i suradnjom između akademskih institucija i poduzetnika te cjeloživotnim obrazovanjem.
Odbor za edukacije ima glavna tri strateška područja djelovanja.
Odbor za edukacije ima glavna tri strateška područja djelovanja.
1. Edukacija za članove
2. Suradnja s akademskom zajednicom na pitanjima važnim za poduzetništvo
3. Suradnja s Ministarstvom znanosti i obrazovanja
Odbor za edukacije ima glavna tri strateška područja djelovanja.
Odbor za edukacije ima glavna tri strateška područja djelovanja.
1. Edukacija za članove
- Osnovni i napredni model edukacija za članove
- Blogovi s poduzetničkim temama
- Cilj: promicanje važnosti kontinuirane edukacije
2. Suradnja s akademskom zajednicom na pitanjima važnim za poduzetništvo
- Kontinuirano učlanjenje privatnih fakulteta, srednjih i osnovnih škola te vrtića
- Suradnja s akademskom zajednicom kroz studije slučaja, goste predavače, prakse i volontiranja studenata te poduzetnička predavanja
- Ciljevi: stvaranje i održavanje poduzetničkog mindseta kod učenika i studenata te promicanje važnosti praktičnog rada
3. Suradnja s Ministarstvom znanosti i obrazovanja
- Zajedničko kreiranje programa digitalizacije obrazovnih institucija
- Promicanje ideje uključivanja poduzetništva u školske kurikulume
- Cilj: razvijanje svijesti o važnosti cjeloživotnog učenja i obrazovanja te digitalizacija u svim sferama obrazovanja
Članovi odbora
- Sandro Kraljević
- Marijana Šimundža Golemac
- Tanja Kranjc Svetlić
- Vedrana Džanić
- Lea Brezar
Dokumenti (Članovi)
Odbor za sezonske obrtnike i poduzetnike bori se protiv diskriminacije i podcjenjivanja ovog sektora te za jednaka prava za sve radnike.
Sezonski obrti jedan su od podcijenjenih sektora kod nas i većina ljudi ne zna da sezonski obrti postoje. Sezonska trgovina i sezonski obrti prvenstveno su suvenirnice, ljetni shopovi, tshirt shopovi, raznorazni štandovi i slično. Nema turističkog mjesta i grada koji nema ogroman broj štandova i suvenirnica. Prvi problem koji je odbor riješio uz pomoć UGP-a je ubacivanje sezonskih obrta u mjere. Još se moramo izboriti za sezonske radnik. Sve te sezonske trgovine imaju svoje stalne sezonce, ljude koji godinama rade kod jednih te istih sezonskih poslodavaca i poražavajuće je da su i kod nekih od nas, primjerice, 3 radnice ostale van mjera, a koje inače počinju s radom 01.04. Takvo što nije u redu i tu moramo nastaviti pritiskati. Svaki zakon koji se piše za velike trgovačke lance i shopping centre primjenjuje se i na sezonske obrte, što nije u redu. Naš cilj je da se sezonska trgovina odvoji kao sektor i da za nju vrijede neka druga pravila o radu o radnicima o radu nedjeljom i blagdanima. Trenutno imamo problem s neradnim blagdanima i to je nešto što također želimo mijenjati.
Sezonski obrti rade na promociji naše Republike Hrvatske, turisti u našim suvenirnicama kupuju uglavnom lokalne proizvode domaćih proizvođača iz cijele države. Upravo zato smo toliko važni i to je ono na čemu ćemo raditi – prepoznatljivost i uvažavanje sezonskih obrta.
Sezonski obrti jedan su od podcijenjenih sektora kod nas i većina ljudi ne zna da sezonski obrti postoje. Sezonska trgovina i sezonski obrti prvenstveno su suvenirnice, ljetni shopovi, tshirt shopovi, raznorazni štandovi i slično. Nema turističkog mjesta i grada koji nema ogroman broj štandova i suvenirnica. Prvi problem koji je odbor riješio uz pomoć UGP-a je ubacivanje sezonskih obrta u mjere. Još se moramo izboriti za sezonske radnik. Sve te sezonske trgovine imaju svoje stalne sezonce, ljude koji godinama rade kod jednih te istih sezonskih poslodavaca i poražavajuće je da su i kod nekih od nas, primjerice, 3 radnice ostale van mjera, a koje inače počinju s radom 01.04. Takvo što nije u redu i tu moramo nastaviti pritiskati. Svaki zakon koji se piše za velike trgovačke lance i shopping centre primjenjuje se i na sezonske obrte, što nije u redu. Naš cilj je da se sezonska trgovina odvoji kao sektor i da za nju vrijede neka druga pravila o radu o radnicima o radu nedjeljom i blagdanima. Trenutno imamo problem s neradnim blagdanima i to je nešto što također želimo mijenjati.
Sezonski obrti rade na promociji naše Republike Hrvatske, turisti u našim suvenirnicama kupuju uglavnom lokalne proizvode domaćih proizvođača iz cijele države. Upravo zato smo toliko važni i to je ono na čemu ćemo raditi – prepoznatljivost i uvažavanje sezonskih obrta.
Članovi odbora:
- Stanko Kalauz
- Ivan Giovanni
Odbor za poljoprivredu i prehrambenu proizvodnju se bavi kreiranjem preporuka i politika za poboljšanje stanja u resoru poljoprivrede.
Odbor za poljoprivredu i prehrambenu proizvodnju se bavi kreiranjem preporuka i politika za poboljšanje stanja u resoru poljoprivrede, s fokusom na male poduzetnike, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i male i srednje poduzetnike u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Adresiramo probleme vezane za OPG-ove, vinarstvo, ribarstvo i prehrambene proizvode, a također i problematiku korištenja EU fondova i nekorištenja obradivog državnog i privatnog zemljišta.
Odbor za poljoprivredu i prehrambenu proizvodnju se bavi kreiranjem preporuka i politika za poboljšanje stanja u resoru poljoprivrede, s fokusom na male poduzetnike, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i male i srednje poduzetnike u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Adresiramo probleme vezane za OPG-ove, vinarstvo, ribarstvo i prehrambene proizvode, a također i problematiku korištenja EU fondova i nekorištenja obradivog državnog i privatnog zemljišta.
Članovi odbora
- Goran Vrabec - koordinator
- Jurica Jašinski
- Jan Marinac
- Natalia Zielinska
- Ivo Koški