16.04.2020.

Česta pitanja

ZAKONSKA PROCEDURA IZMJENE PLAĆE

Korištenjem potpore za očuvanje radnih mjesta, neki poslodavci radnicima isplaćuju iznos plaće koji je jednak iznosu potpore, dok su neki poslodavci nastavili radnicima isplaćivati puni iznos plaće dijelom iz vlastitih sredstava, a dijelom iz sredstava potpore koju su dobili od države. Ovdje se postavlja pitanje, može li se radniku isplaćivati manji iznos plaće od one koja je ugovorena ugovorom o radu, a da poslodavac i radnik nisu izmijenili iznos plaće u postojećem ugovoru o radu?

Oni poslodavci koji koriste potporu od države no radniku i dalje isplaćuje puni iznos plaće (dijelom iz vlastitih sredstava, djelom iz sredstava potpore), nemaju potrebe za izmjenom ugovora o radu obzirom da radnik ostaje u jednakoj pravnoj poziciji jer prima puni iznos plaće reguliran postojećim ugovorom o radu.  

Oni poslodavci koji koriste potporu od države i radniku isplaćuju iznos plaće jednak toj potpori koji je manji od pune plaće radnika, prije isplate takve umanjene plaće, poslodavac i radnik morali su pristupiti izmjeni postojećeg ugovora o radu na način da izmijene odredbu ugovora koja se odnosi na plaću i u toj odredbi navedu novi iznos plaće. Ukoliko su poslodavac i radnik ovo propustili učiniti, poslodavac je radniku dužan isplaćivati puni iznos plaće. Ukoliko on to ne radi, radnik od poslodavca može potraživati neisplaćeni dio plaće, bilo odmah bilo nakon proteka nekog vremena, pa bi se poslodavci mogli iznenaditi s visinom potraživanja radnika. Osim što se poslodavci na ovaj način izlažu potencijalnim ovrhama od strane radnika, izlažu se i prekršajima sa zaprijećenim vrlo visokim novčanim kaznama. Prekršaji se odnose na propust poslodavca da radniku dostavi obračun neisplaćene plaće temeljem kojeg bi radnik mogao ići u ovrhu protiv poslodavca. Za pretpostaviti je da onaj poslodavac koji nije bio ažuran u revidiranju ugovora o radu, nije bio ažuran niti po pitanju dostave obračuna neisplaćenog dijela plaće. 

Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću ili ju ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti. Taj obračun ima svojstvo ovršne isprave što znači da se na temelju toga može provesti ovrha (čl. 93. st. 2. i 3. Zakona o radu). Sadržaj obračuna iznosa neisplaćene plaće propisan je člankom 7. Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine, u kojem je ujedno objavljen i obrazac za taj obračun (obrazac NP1).

Zakon o radu propisuje tri razine prekršaja za poslodavce – lakši, teži i najteži prekršaji poslodavca. Povreda zakonskih odredbi o obračunu neisplaćene plaće svrstan je u kategoriju najtežih prekršaja s najvišim iznosom novčanih kazni. Zakon o radu propisuje novčane kazne ako poslodavac radniku ne dostavi obračun dugovane a neisplaćene plaće ili ako obračun nema propisani sadržaj. Za poslodavce pravne osobe propisana je novčana kazna u iznosu od 61.000,00 do 100.000,00 kuna, a za poslodavce fizičke osobe i za odgovorne osobe u pravnim osobama propisana je novčana kazna u iznosu od 7.000,00 do 10.000,00 kuna. Ako je prekršaj počinjen u odnosu na maloljetnika, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.

Što se tiče načina na koji se mijenja iznos plaće, procedura je sljedeća: najprije pokušati zajdnički i sporazumno potpisati ili novi ugovor o radu ili aneks postojećem ugovoru o radu. Koja od navedenih opcija će se odabrati nije naročito bitno; ako se mijenja više odredbi ugovora o radu onda se može novi ugovor sklopiti, ako se mijenja samo jedna odredba ili svega nekoliko njih, može se potpisati aneks ugovoru o radu. Izmjena postojećeg ugovora o radu podrazumijeva da se obje strane trebaju usuglasiti oko novih uvjeta jer je riječ o dvostranom pravnom poslu, za razliku od otkaza koji je uvijek jednostrana odluka jedne ugovorne strane (poslodavca ili radnika).  

Za slučaj da radnik ne pristaje na izmjenu plaće, pa ne želi potpisati novi ugovor o radu ili aneks s novim iznosom plaće, poslodavac sukladno Zakonu o radu u tom slučaju treba izraditi i radniku dostaviti tzv. otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu. Radi se o specifičnom pravnom institutu kojemu treba pristupiti s povećanim oprezom, te po mogućnosti angažirati stručnu pravnu pomoć obzirom da je istovremeno potrebno izraditi odluku o otkazu uvažavajući sva zakonska stroga pravila propisana za otkazivanje ugovora o radu, te pored toga je potrebno sastaviti i prijedlog ugovora s novim uvjetima. Pogreške u proceduralnim koracima mogle bi rezultirati sudskim sporom pokrenutim od strane radnika. Nažalost, mnoge odluke poslodavaca sudovi poništavaju i proglašavaju nezakonitima upravo radi proceduralnih pogrešaka.

O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a koji ne smije biti kraći od osam dana. Ako radnik prihvati ponudu poslodavca, ostaje u radnom odnosu pod izmijenjenim uvjetima, no pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza. Ako radnik odbije ponudu izmijenjenog ugovora, stupa na snagu odluka o otkazu, te nakon isteka otkaznog roka, dolazi do prestanka radnog odnosa. Ako se radnik ne očituje ili se očituje nakon isteka otkaznog roka također nastupa otkaz i dolazi do prestanka radnog odnosa. 

Ovih dana može se čuti da su poslodavci na razne načine regulirali isplate smanjenih iznosa plaća, primjerice slanjem e-maila svim zaposlenicima u kojima objašnjavaju da uslijed izvanrednih okolnosti uzrokovanih pandemijom koronavirusa moraju smanjiti plaće ili primjerice donošenjem jedne odluke adresirane na sve radnike ili poslodavci samo usmeno dogovore s radnicima isplate umanjenih plaća ili poslodavci ne iskomuniciraju i ne potpišu ništa s radnicima nego samo izvrše isplatu umanjenog iznosa plaće i slično. Ovakvi načini izmjene plaće su nezakoniti i poslodavci bi kad tad, jednom kada se gospodarska situacija i stanje u državi stabilizira, mogli doći u probleme radi ovakvog postupanja. Ukoliko poslodavac isplaćuje radniku plaću manju od ugovorene, radnik može od poslodavca zahtijevati isplatu neisplaćenog dijela plaće do punog iznosa plaće. Osim toga poslodavac se izlaže potencijalnom dolasku inspekcije, suočavanju s optužnim prijedlozima, te kažnjavanju u vidu visokih novčanih kazni koje zasigurno niti jednom poslodavcu u ovo doba gospodarske krize nisu potrebni.  

Opis koraka i mogućih scenarija opisan je u priloženoj slici.

Ivana Miloš, odvjetnica

Odvjetničko društvo Šooš Maceljski, Mandić, Stanić & Partneri d.o.o.

SKRAĆENA LIKVIDACIJA TRGOVAČKOG DRUŠTVA

U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, objavljeno u Narodnim novinama broj 40/2019, a na snazi od 20. travnja 2019., uvodi se termin „Prestanak društva po skraćenom postupku“.

Što je likvidacija trgovačkog društva?

Likvidacija trgovačkog društva je postupak kojim se obračunava i dijeli preostala imovina društva, a koji započinje nakon nastupanja nekog od razloga za prestanak društva (čl.97 Zakona o trgovačkim društvima NN 111/93-40/19). Tvrtki trgovačkog društva koje je u likvidaciji dodaje se oznaka „u likvidaciji“, te se tako upisuje u sudski registar.

Likvidatori

Likvidaciju provode članovi uprave ako se društvenim ugovorom ili odlukom članova društva likvidatorima ne imenuju jedna ili više osoba. Nadležni sud, pod određenim uvjetima, također može imenovati likvidatore. Likvidatore koje je imenovao sud, može i opozvati sud, a one koje nije imenovao sud, mogu u svako doba opozvati i članovi društva svojom odlukom.Propisi i odredbe društvenog ugovora koje se odnose na članove uprave društva primjenjuju se i na likvidatore. Osiguranik likvidator obveznik je doprinosa za osobno osiguranje, ako nije osiguran po nekoj drugoj osnovi (čl. 90 Zakona o doprinosima, NN 106/18). Plaćanje doprinosa za osobno osiguranje se provodi na temelju rješenja Porezne uprave, a mjesečna osnovica je umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 1,0. Mjesečna osnovica za obračunavanje doprinosa za 2019.godinu iznosi 8.448,00 kuna, a ukupni trošak koji takvi osiguranici plaćaju sami prema rješenju Porezne uprave za 2019.godinu iznosi 3.083,52 kuna.Ako je osiguranik likvidator osiguran po nekoj drugoj osnovi tada je mjesečna osnovica za obračun doprinosa (čl. 21. Zakona o doprinosima, NN 106/18) umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,65, što za 2019. godinu iznosi 5.491,20 kuna, odnosno minimalna godišnja osnovica na koju je dužan uplatiti propisane doprinose iznosi 65.894,40 kn.

Prestanak društva po skraćenom postupku

Društvo može prestati po skraćenom postupku bez likvidacije ako svi njegovi članovi suglasno donesu odluku o takvom prestanku društva.Takva odluka donosi se u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane isprave koju potvrdi javni bilježnik. Svi članovi društva dužni su dati i izjavu:

  • Da društvo nema nepodmirenih obveza prema radnicima i bivšim radnicima društva niti drugih nepodmirenih obveza po osnovi radnog odnosa radnika i bivših radnika
  • Da društvo nema spornih ni nespornih, dospjelih ni nedospjelih obveza prema drugim vjerovnicima
  • Da se svaki član obvezuje podmiriti, solidarno sa svim ostalim članovima društva, sve preostale obveze društva, pokaže li se naknadno da one postoje.

Takva izjava donosi se u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane isprave koju potvrdi javni bilježnik. Društvo mora bez odgađanja objaviti na internetskoj stranici sudskog registra i u glasilu društva, ako ga ima, odluku o prestanku društva po skraćenom postupku bez likvidacije i prethodno navedenu izjavu o tome.Takav prestanak društva mora se bez odgađanja prijaviti registarskom sudu radi upisa u sudski registar. Prijavi se prilažu prethodno navedene odluke te potvrda da društvo nema nepodmireni dospjeli dug po osnovi javnih davanja koja su definirana poreznim propisima. Nakon brisanja društva iz sudskog registra za obveze društva koje je prestalo u skraćenom postupku bez likvidacije odgovaraju članovi društva solidarno cijelom svojom imovinom, a vjerovnici mogu tražbine ostvariti u roku od dvije godine. Na predaju na čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije te na uvid u poslovne knjige i dokumentaciju društva koje je prestalo u skraćenom postupku bez likvidacije na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stavaka 4. i 5. čl.382 Zakona o trgovačkim društvima. Poslovne knjige i dokumentaciju društva likvidatori predaju u HGK koja je dužna s njima postupati na propisani način, a naknada za pohranu i čuvanje podmiruje se na teret društva prije brisanja u iznosu koji pravilnikom određuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Troškovi likvidacije

Smanjeni su troškovi likvidacije tako što je napuštena obveza objave u Narodnim novinama, što se zamijenilo objavom na mrežnoj stranici sudskog registra, kao jednako brzim i transparentnim načinom objave, koji je pritom znatno jeftiniji.Sveukupni trošak likvidacije d.o.o. iznosi otprilike 1.600 HRK.

HAMAG ZAJMOVI

ESIF Mikro zajam za obrtna sredstva

Za ESIF obrtna sredstva jeli PDV prihvatljiv za korisnike koji nisu u sustavu PDV-a?

Kod ESIF obrtnih sredstava PDV nije prihvatljiv trošak – niti kod subjekata koji su u sustavu PDV-a niti kod onih koji nisu u sustavu.

Je li moguće koristiti zajam za plaćanje dobavljača koji su povezana i/ili partnerska poduzeća?

Moguće je plaćati povezanim/partnerskim poduzećima, ali ne u punom iznosu zajma.

Jesu li udruge koje obavljuju gospodarsku djelatnost, imaju zaposlenike i ostvaruju dobit prihvatljivi korisnici ?

S obzirom na to da udruge nisu osnovane s ciljem stjecanja dobiti, nisu prihvatljiv prijavitelj.

Koji su prihvatljivi troškovi?

Prihvatljivi su sljedeći troškovi :

  • priprema proizvodnje
  • sirovina i materijal
  • ostali proizvodni troškovi
  • troškovi zaposlenih
  • novo zapošljavanje
  • zakup poslovnog prostora
  • režijski troškovi
  • opći troškovi

Jesu prihvatljivi troškovi prije podnošenja zahtjeva ?

Da, do tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva.

Što se ne smije financirati?

  • financiranje PDV-a
  • refinanciranje postojećih obveza
  • refundiranje ranije plaćenih obveza
  • plaćanje obveza starijih od tri mjeseca od zaprimanja Zahtjeva za zajam
  • pribavljanje vrijednosnih papira
  • davanje zajmova kupcima ili drugim pravnim i fizičkim osobama
  • ulaganja koja služe u osobne svrhe
  • posredovanje u trgovini s inozemstvom

Mogu li se prijaviti poduzetnici bez zaposlenika?

Da, pod uvjetom da će zapošljavanje biti realizirano u roku od 6 mjeseci od iskorištenja sredstava zajma

 

Mogu li novoosnovana poduzeća se prijaviti?

Da.

Mogu li se prijaviti na zajam ukoliko poduzeće ima zajmove dane vlasnicima/ drugim fizičkim i pravnim osobama?

Ne.

Koji je iznos zajma?

1.000,00 EUR – 25.000,00 EUR po srednjem tečaju HNB-a na dan podnošenja zahtjeva

O čemu ovisi kamatna stopa?

O lokaciji ulaganja

Indeks razvijenosti Kamata
III. i IV. skupina jedinica područne (regionalne) samouprave- županija 1,0%
II. skupina jedinica područne (regionalne) samouprave- županija 0,75%
I. skupina jedinica područne (regionalne) samouprave- županija 0,5%

Gdje mogu provjeriti u kojoj skupini je moja županija Ovdje: https://hamagbicro.hr/wp-content/uploads/2018/01/Vrijednosti-indeksa-razvijenosti-i-pokazatelji-za-izračun-indeksa-razvijenosti-županija_2017.pdf

Koji je instrument osiguranja?

Za osiguranje urednog izvršenja obveza po zajmovima HAMAG-BICRO će pribaviti zadužnice korisnika zajma.

 

Koliko zajmova mogu prijaviti?

Poduzetnik ima pravo korištenja samo jednog ESIF zajma u okviru ovog Financijskog instrumenta unutar roka od godine dana od dana odobrenja zahtjeva.

Mogu li paralelno aplicirati za zajmove za investicije (HAMAG Mikro i Mali zajam)?

Financijski instrument ESIF mikro zajmovi za obrtna sredstva nije dopušteno kombinirati zajedno s Financijskim instrumentima ESIF mikro investicijski zajmovi i ESIF mali zajmovi unutar godine dana.

 

Do kada se mogu prijaviti?

Program vrijedi do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 31.12.2023.godine.

Jesu li trgovci prihvatljivi za ovaj zajam?

Ne, no za djelatnost trgovine možete se prijaviti za COVID zajam.

COVID zajam

Ako je PDV prihvatljiv za COVID zajam, jesu li onda prihvatljivi korisnici sa dugovanjem prema poreznoj kako bi koristili zajam za otplatu dugovanja?

Kod COVID-19 zajma PDV je prihvatljiv trošak i kao trošak u bruto iznosu računa dobavljača i kao obveza prema Poreznoj upravi. Sukladno navedenom prijavitelji mogu imati iskazan porezni dug. Kako je u samom programu navedeno moguće je plaćati obveze koje su nastale u 2020.godini

 

Jesu li prihvatljivi poduzetnici koji nisu zatvoreni odlukom stožera, na temelju projekcije pada prihoda u 2. Kvartalu?

Imam već Hamag investicijski zajam koji je stavljen u moratoriji. Mogu li se prijaviti na COVID zajam?

Dozvoljeno je odobrenje COVID-19 zajma, neovisno o ranije odobrenim ESIF financijskim instrumentima .

Usporedba zajmova

  COVID ZAJAM ESIF MIKRO ZAJAM
Ciljana skupina Mikro, mali i srednji poduzetnici Mikro gospodarski subjekt Mali gospodarski subjekt
Iznos Do 750.000,00 kuna Od 1.000,00 EUR do 25.000,00 EUR
Kamatna stopa 0,25% 0,5% – 1,0%
Rok korištenja Do 6 mjeseci Do 3 mjeseca
Poček Do 12 mjeseci ukoliko je rok otplate najmanje 2 godine Do 12 mjeseci, ukoliko je rok otplate minimalno 2 godine
Rok otplate Do 5 godina uključujući poček Do 3 godine uključujući poček
Instrumenti osiguranja Zadužnica korisnika zajma Zadužnica, te ostali instrumenti osiguranja ovisno o procjeni rizika
Potpora De minimis De minimis
Namjena Obrtna sredstva – 100% iznosa zajma Obrtna sredstva – 100% iznosa zajma
Uvjet o svođenju danih zajmova na nulu NE DA
Neprihvatljiva trgovina i taxi služba NE DA
Potrebno dokazati pad prometa u 1. kvartalu / nemogućnost poslovanja zbog epidemija COVIDa DA NE

 

MORATORIJ HBOR KREDITA

HBOR će, kao prvu mjeru, svojim klijentima kojima je kredit odobren izravno omogućiti moratorij u trajanju od tri mjeseca na obveze dospjele nakon 29. veljače 2020. Ako negativan utjecaj pandemije COVID – 19 virusa (koronavirusa) na gospodarstvo potraje dulje, postoji mogućnost produljenja trajanja razdoblja moratorija. Klijenti za vrijeme trajanja moratorija neće biti u obvezi plaćati glavnicu, kamate i naknade, a dospjele obveze klijenti će nakon završetka razdoblja moratorija moći beskamatno otplaćivati u 12 jednakih mjesečnih rata. S klijentima kojima krajnji rok otplate kredita završava unutar tog razdoblja, način otplate individualno će se regulirati. HBOR će klijente kojima je kredit odobren izravno obavijestiti o detaljima provedbe moratorija.

Korisnici kojima je kredit po programima HBOR-a odobren putem poslovne banke sa zahtjevom za moratorij trebaju se obratiti poslovnoj banci putem koje je odobren kredit. HBOR je spreman podržati svaki zahtjev za moratorij klijenata kojima je kredit iz programa HBOR-a odobren putem poslovne banke ili modelom podjele rizika.

KAKO OTKAZATI PRETPLATU HRT-u?

Sukladno čl.36 stavak 1 Zakona o HRT-u ( NN 137/10, 76/12, 78/16, 46/17, 73/17 i 94/18 ) , HRT ima pravo odrediti način odjave prijamnika, odnosno plaćanja pristojbe.

Zahtjev: https://www.hrt.hr/273520/pristojba/kako-odjaviti-placanje-pristojbe-2

Prijemnik možete odjaviti putem e mail adrese pristojba@hrt.hr

 

Opis: Nekorištenje poslovnog prostora / zabrana rada Odlukom stožera

MOŽE LI SE OTKAZATI ZAMP?

ZAMP odgađa izdavanje i slanje računa za glazbene licence: https://www.zamp.hr/clanak/pregled/2264/hds-zamp-odgada-izdavanje-i-slanje-racuna-za-glazbene-licence

KAKO OTKAZATI INTERNET?

Ukoliko koristite internet/fiksnu pretplatu za urede/objekte, pošaljite zahtjev za mirovanjem na email adrese Vaših operatera. Zahtjev mora biti pečatiran, napisan datum isključenja/uključenja, najduži rok mirovanja je 6 mjeseci, kopija osobne uz zahtjev te potpis na zahtjevu kao na osobnoj

NEPLAĆENI DOPUST

Sukladno čl. 87. Zakona o radu poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust. Za vrijeme neplaćenoga dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno. Na ovaj način si radnik osigurava sigurnost radnog mjesta za vrijeme mirovanja radnog odnosa.

Moguće su dvije opcije kod neplaćenog dopusta:

  1. mirovanje radnog odnosa, bez odjave sa obveznih osiguranja i plaćanje doprinosa na najnižu osnovicu, bez isplate neto plaće,
  2. mirovanje radnog odnosa, uz odjavu s obveznih osiguranja i bez plaćanja doprinosa i bez isplate neto plaće.

Zakon o radu ne sadrži odredbi o minimalnom ili maksimalnom trajanju neplaćenog dopusta. Po prestanku neplaćenog dopusta, radniku se uspostavljaju prava iz radnog odnosa.

Otkaz ugovora o radu

Ovih dana, na žalost, mnogi poslodavci prisiljeni su razmišljati o otpuštanjima svojih zaposlenika uslijed donesenih mjera zabrane obavljanja djelatnosti ili narušenog poslovanja koje je posljedica gospodarske krize u kojoj smo se svi skupa našli radi epidemije koronavirusa. Nije lako niti poslodavcima niti radnicima, i jednima i drugima ugrožena je egzistencija. Poslodavci pokušavaju pronaći rješenje koje će zadovoljiti njihovu potrebu za hitnim smanjenjem troškova poslovanja, dok su istovremeno zabrinuti za egzistenciju vlastitih zaposlenika. Čini se da prema postojećem zakonodavstvu trenutno nema idealnog rješenja koje će zadovoljiti obje strane.

Budući da trenutno nema posebnog propisa koji bi regulirao radne odnose u ovoj izvanrednoj i specifičnoj situaciji, preostaje nam pogledati koje mogućnosti nudi trenutni važeći Zakon o radu kada govorimo o otkazivanju ugovora o radu i s tim povezanim troškovima. Logički se nameću dvije opcije, a to je redoviti poslovno uvjetovani otkaz i izvanredni otkaz ugovora o radu.

O redovitom poslovno uvjetovanom otkazu raditi će se ukoliko poslodavac otkazuje ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok zbog prestanka potrebe za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga.

O izvanrednom otkazu raditi će se ukoliko je došlo do osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili postoji neka druga osobito važna činjenica, pa uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Koje obveze ima poslodavac ukoliko odabere jedan ili drugi oblik ugovora o radu?

Redoviti poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu

Redoviti otkaz podrazumijeva da je poslodavac dužan radniku omogućiti otkazni rok, za vrijeme tog otkaznog roka plaćati mu naknadu plaće, omogućiti radniku korištenje godišnjeg odmora ili mu isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, te mu isplatiti otpremninu.

U slučaju odabira ovog oblika otkaza ugovora o radu, važno je znati da otkaz mora biti u pisanom obliku, te da treba valjano obrazložiti i konkretizirati razloge za otkaz. Obrazloženje će za svakog poslodavca biti drugačije ovisno o načinu na koji je trenutna situacija s epidemijom koronavirusa utjecala na njegovo poslovanje. Paušalno i nekonkretizirano obrazloženje odluke o otkazu može rezultirati sudskim sporom i poništavanjem otkaza od strane suda, a što može nepotrebno zaoštriti odnose i zakomplicirati situaciju koja je već sada sama po sebi dovoljno teška i komplicirana.

Poslodavci koji imaju zaposlene radnike s dugim radnim stažom, ova opcija bi mogla povući za sobom dosta velike troškove. Naime, radnici s dugim radnim stažom, sukladno Zakonu o radu imati će pravo na dulji otkazni rok što znači da će poslodavac morati kroz dulje vrijeme isplaćivati naknadu plaće. Isto tako, radnici s duljim radnim stažom će imati pravo na isplatu otpremnine u znatno većim iznosima nego radnici s kraćim radnim stažom. Duljina otkaznog roka može varirati od dva tjedna do tri mjeseca, a za one radnike koji imaju preko 20 godina radnog staža, otkazni rok može trajati i dulje od tri mjeseca. Poslodavac ima pravo odabrati da za vrijeme otkaznog roka radnik dolazi ili ne dolazi na posao. Međutim, što se tiče dužnosti isplate naknade plaće svejedno je koju opciju poslodavac odabere jer u oba slučaja mora radniku isplaćivati naknadu plaće za cijelo vrijeme trajanja otkaznog roka. Eventualno bi naknada plaće za one radnike koji za vrijeme otkaznog roka ne dolaze na posao, mogla biti manja za troškove koji su vezani za dolazak i boravak na poslu, poput troška prijevoza i troška toplog obroka.

Što se tiče otpremnine, u slučaju redovitog poslovno uvjetovanog otkaza, postoji obveza poslodavca za isplatom otpremnine ukoliko se otkazuje radniku koji ima dvije godine neprekidnog radnog staža kod tog poslodavca. Za radnike s radnim stažom kraćim od dvije godine, ne postoji obveza isplate otpremnine. Kod izračuna otpremnine igra ulogu visina plaće radnika i ponovno duljina radnog staža. Podsjetimo, otpremnina se izračunava na način da se prosječna plaća radnika isplaćena u zadnja tri mjeseca pomnoži s brojem godina radnog staža ostvarenog kod tog poslodavca. To je zakonski minimum, no ne treba zaboraviti da neki poslodavci u svojim pravilnicima o radu ili kolektivnim ugovorima imaju drugačije, nerijetko za radnika povoljnije izračune otpremnine, pa će ti poslodavci imati još veće troškove otpremnine.

Izvanredni otkaz ugovora o radu

Prilikom odabira oblika otkaza, važno je imati na umu da izvanredna gospodarska situacija sama po sebi ne opravdava izvanredno otkazivanje ugovora o radu. Izvanredni otkaz najteži je oblik otkazivanja ugovora o radu s najtežim posljedicama za radnika. Posljedice se očituju u tome da radnik gubi pravo na otkazni rok pa time i pravo na naknadu plaće koju bi imao za vrijeme otkaznog roka. Također, radnik u pravilu u ovom slučaju nema niti pravo na isplatu otpremninu. Povrh svega toga, radnik će vrlo vjerojatno izgubiti i pravo na ostvarenje naknade za nezaposlene ukoliko mu je radni odnos prestao izvanrednim otkazom.

Neophodan uvjet za izvanredni otkaz je da je radnik učinio osobito tešku povredu radnog odnosa ili da postoji neka druga osobito važna činjenica radi koje nastavak radnog odnosa nije moguć.

Ukoliko se razmatra mogućnost izvanrednog otkazivanja ugovora o radu radi narušenog poslovanja uslijed situacije s epidemijom koronavirusa, odabir ovog oblika otkazivanja je dvojben. Naime, ukoliko poslodavac nema posla za radnike i nema sredstava za isplatu plaće, ne može se smatrati da je za to kriv radnik. Eventualno bi se moglo postaviti pitanje može li se ta situacija podvesti pod zakonski pojam neke druge osobito važne činjenice radi koje nastavak radnog odnosa nije moguć?

U situaciji kada se zakonodavac odluči za ovakvu vrstu formulacije, to znači da se takva osobito važna činjenica utvrđuje od slučaja do slučaja, te da ne postoji univerzalno pravilo. U slučaju ovakve zakonske terminologije, primjeri i pojašnjenja za takvu zakonsku terminologiju mogu se pronaći u sudskoj praksi. Što to konkretno znači? To znači da se pregledom većeg broja sudskih odluka u kojima je bilo riječi o istovjetnom pravnom pitanju, pokušava utvrditi na koji način suci tumače određenu zakonsku formulaciju. Analizom većeg broja sudskih odluka, utvrđeno je da se kao “osobito važna činjenica” u sudskoj praksi u pravilu uvijek pojavljuje neka činjenica koja se tiče konkretnog radnika i njegovog radnog mjesta zbog koje činjenice nastavak radnog odnosa više nije moguć. Tako je primjerice kao osobito važna činjenica utvrđena činjenica da je član uprave opozvan s mjesta člana uprave, a radni odnos je zasnovan isključivo za obavljanje poslova uprave. U tom slučaju, u sudskoj praksi je zauzet stav da je opoziv osobito važna činjenica radi koje nastavak radnog odnosa nije moguć. Drugi primjer je kada je aktom nadležnog tijela zaposleniku zabranjen rad ili oduzeta licenca pa je to osobito važna činjenica radi koje zaposlenik više ne može obavljati poslove svog radnog mjesta pa nastavak radnog odnosa nije moguć. Budući da je trenutna situacija s epidemijom koronavirusa svima nova, teško je predvidjeti sve probleme s kojima će se poslodavci i radnici suočavati, te je ujedno teško predvidjeti kakve stavove će suci zauzimati po pitanju radnopravnih sporova koji će tek nastati. Također, pitanje je kako će uvedene zabrane rada određenim djelatnostima imati utjecaj na radnopravne odnose i kakve stavove će sudovi zauzimati.

Što se tiče isplate otpremnine, u slučaju izvanrednog otkaza uvjetovanog radi skrivljenog ponašanja radnika, poslodavac nije u obvezi takvom radniku isplatiti otpreminu. Ukoliko se teoretski zauzme stav da bi se poslodavci mogli poslužiti institutom izvanrednog otkaza zbog neke osobito važne činjenice koja ne podrazumijeva skrivljeno ponašanje radnika, poslodavci u takvim slučajevima, sukladno trenutnom Zakonu o radu, ne bi bili oslobođeni isplate otpremnine. Naime, sukladno članku 126. Zakona o radu, u slučaju kada poslodavac daje otkaz, propisano je da radnik ima pravo na isplatu otpremnine, no samo ako otkaz nije uvjetovan ponašanjem radnika. Stoga, ukoliko se poslodavci odluče na ovaj oblik otkazivanja (koji nije posljedica skirivljenog ponašanja radnika), neće izbjeći plaćanje otpremnine, a istovremeno radnik će snositi ostale teške posljedice izvanrednog otkazivanja.

Nadalje, izvanredni otkaz podrazumijeva da poslodavac nije dužan radniku omogućiti otkazni rok što znači da poslodavac neće imati trošak naknade plaće koja se plaća za vrijeme otkaznog roka. Što se tiče godišnjeg odmora, jednako kao i kod redovitog otkaza, poslodavac je dužan radniku omogućiti korištenje godišnjeg odmora ili mu isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.

Što se tiče ostalih obveza poslodavca u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu, važno je znati da za razliku od redovitog otkazivanja, za izvanredno otkazivanje ugovora o radu postoji rok i to dosta kratak rok, a to je petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji. Također, važno je znati da je prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

Zaključak

Slijedom svega navedenog, u kontekstu odabira oblika otkazivanja ugovora o radu, polazišna točka je uvijek razlog otkaza. Prema postojećem Zakonu o radu, ako je razlog otkaza to što je prestala potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga – riječ je o redovitom poslovno uvjetovanom otkazu. Ako je razlog otkaza skrivljeno ponašanje radnika ili neka druga osobito važna činjenica vezana za konkretnog radnika zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć – riječ je o izvanrednom otkazu.

Bez sumnje, izvanredni otkaz ima teže posljedice za radnika, a ovisno o razlozima izvanrednog otkazivanja, upitno je koliko ta opcija za poslodavca predstavlja manji trošak.

Informacije iznesene u ovom tekstu ne predstavljaju pravni savjet; isključivo ovisno o okolnostima svakog pojedinog slučaja moguće je odabrati odgovarajući oblik otkazivanja ugovora o radu.

 

Novčana naknada po prestanku radnog odnosa

Uvjeti za ostvarivanje prava

Da bi nezaposlena osoba ostvarila pravo na novčanu naknadu mora:

· ispuniti uvjet prethodnog rada,

· radni odnos ne smije prestati njezinom krivnjom ili voljom,

· u zakonskom roku se mora prijaviti nadležnom područnom/regionalnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i podnijeti zahtjev za novčanu naknadu

Prethodni rad

Pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Kao vrijeme provedeno na radu smatra se vrijeme obveznog osiguranja po propisima o mirovinskom osiguranju ostvareno na temelju radnog odnosa u Republici Hrvatskoj kao i na temelju obavljanja samostalne djelatnosti u Republici Hrvatskoj te vrijeme koje je radnik bio privremeno nesposoban za rad, odnosno na rodiljnom, roditeljskom, posvojiteljskom ili skrbničkom dopustu nakon prestanka radnog odnosa odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnosti, ako je za to vrijeme primao naknadu plaće prema posebnim propisima i ako je uplaćen doprinos za zapošljavanje.

Temelj prestanka radnog odnosa

Zakonom su taksativno navedeni slučajevi prestanka radnog odnosa, odnosno službe, kad nezaposlena osoba ne može ostvariti pravo na novčanu naknadu. Nezaposlena osoba ne može ostvariti novčanu naknadu, ako je radni odnos odnosno služba prestala:

· zbog toga što je otkazala radni odnos odnosno službu, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu uzrokovanog ponašanjem poslodavca,

· pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa odnosno službe,

· sudskom nagodbom kojom je utvrđen prestanak radnog odnosa,

· zbog toga što nije zadovoljila na probnom radu ili nije zadovoljila tijekom pripravničkog, odnosno vježbeničkog staža, odnosno nije u propisanom roku položila stručni ispit koji je posebnim propisom utvrđen kao uvjet za nastavak rada,

· redovnim otkazom uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika ili izvanrednim otkazom zbog teške povrede radne obveze odnosno službene dužnosti ili prestankom službe po sili zakona zbog razloga uvjetovanih ponašanjem službenika,

· zbog izdržavanja kazne zatvora duže od tri mjeseca.

Pravo na novčanu naknadu ne stječe nezaposlena osoba kojoj bi to pravo pripadalo po prestanku radnog odnosa odnosno službe ako je taj radni odnos trajao kraće od tri mjeseca, a prethodni radni odnos ili služba prestao na neki od gore navedenih načina odnosno prethodna samostalna djelatnost prestala bez opravdanih razloga. Iznimno, pripada pravo na novčanu naknadu nezaposlenoj osobi kojoj je prestao radni odnos odnosno služba pisanim sporazumom ako je do prestanka radnog odnosa, odnosno službe, došlo zbog premještaja bračnog druga, odnosno izvanbračnog druga ili životnog partnera u drugo mjesto prebivališta po posebnim propisima, zbog promjene prebivališta iz zdravstvenih razloga, a na temelju mišljenja zdravstvene ustanove koju određuje ministar nadležan za zdravstvo, te na prijedlog poslodavca, a u slučaju kolektivnog zbrinjavanja viška radnika prema posebnom propisu.

Rok za prijavu i podnošenje zahtjeva

Nezaposlena osoba mora se u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa, prestanka bolovanja, odnosno rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta nakon prestanka radnog odnosa prijaviti Zavodu, te podnijeti zahtjev za ostvarivanje naknade. Ako zbog opravdanih razloga propusti rok od 30 dana, može se prijaviti i podnijeti zahtjev u roku od osam dana od dana prestanka opravdanog razloga koji je prouzročio propuštanje roka, a najkasnije 60 dana od propuštanja roka. Nezaposlena osoba kojoj je radni odnos prestao na temelju odluke nadležnog suda stječe pravo na novčanu naknadu ako se prijavi Zavodu i podnese zahtjev u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti iste.

Kako obračunati plaću za vrijeme primanja potpore?

Prava radnika na visinu plaće i elemente od kojih se ona sastoji utvrđuju se Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14. do 98/19.), Zakonom o minimalnoj plaći (Nar. nov., br. 118/18), kolektivnim ugovorima koje je poslodavac obvezan primjenjivati, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili odlukama poslodavca. Poslodavac na kojeg se odnosi kolektivni ugovor ne može smanjiti plaću radnika (dok se ne promijene odredbe kolektivnog ugovora), dok poslodavac koji visinu plaće uređuje ugovorom o radu, svotu plaće može mijenjati izmjenom ugovora o radu ili aneksom ugovora o radu o čemu se i radnik mora složiti odnosno potpisati izmjene tog ugovora (aneks).

Poslodavac je obvezan u rokovima dospijeća obračunati plaću te prema propisanim obvezama zadužiti javna davanja na obrascu JOPPD.Smatramo da poslodavca ovu obvezu treba ispuniti i u slučajevima kada od strane HZZ-a ostvaruje potporu za očuvanje radnih mjesta. Ostvarivanje Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Korona virusom (COVID-19) treba smatrati državnim potporama poslodavcima, a obveze poslodavca prema radniku ostaju prema nekom od izvora radničkih prava (ugovor o radu, kolektivni ugovor i sl.). To znači da poslodavac treba obračunati plaću na onu svotu koja je ugovorena ili utvrđena nekim od izvora prava radnika.Dakle, ako je radnikova neto plaća 5.000,00 kn, uz primjenu osnovnog osobnog odbitka ona iznosi 6.644,74 kn bruto. U tom slučaju poslodavac i dalje ima troškove i zaduženje za javna davanja na bruto od 6.644,74 kn. Navedenom potporom HZZ-o sudjeluje u isplati neto plaće, što znači da i u ovom slučaju poslodavac radniku treba isplatiti neto plaću od 5.000,00 kn a HZZ-o poslodavcu isplaćuje dio troška neto plaće u svoti od 4.000,00 kn. Zbog novonastale situacije vezane za korona virus Vlada je najavila izmjene propisa kojima će omogućiti poslodavcima odgodu plaćanja javnih davanja. To znači da za to vrijeme poslodavcima se koji neće podmiriti obveze s motrišta javnih davanja, Porezna uprava na zaduženja iz JOPPD obrasca neće obračunavati zatezne kamate. Do trenutka pisanja ove vijesti još nisu objavljeni propisi prema kojima će se odrediti rokovi koji će navedeno omogućiti poslodavcima, stoga ćemo se o tome oglašavati kada propisi budu objavljeni.Dakle, obveze poslodavca vezane za obračun plaće su slijedeća:

  • obračunati plaću radniku prema izvoru prava radnika
  • obračunati javna davanja i zadužiti ih u JOPPD obrascu
  • radniku izdati isplatnu listu obrazac IP1 u slučaju isplate plaće ili obrazac IP1 i NP1 u slučaju ne isplate plaće.

RAZLIKA I MOGUĆNOSTI KOD ZAHTJEVA ZA SKLAPANJE UPRAVNOG UGOVORA I MOGUĆNOSTI KOD ZAHTJEVA ZA SKLAPANJE UPRAVNOG UGOVORA TE KOD ZAHTJEVA ZA ODGODU PLAĆANJA POREZNIH DAVANJA UZROKOVANOG PANDEMIJOM

1. UPRAVNI UGOVOR

Pravni izvor: Zakonom o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona (NN, broj 26/15), koji je stupio na snagu 17. ožujka 2015. godine, u porezni sustav prvi put je uveden institut upravnog ugovora.

Mogućnosti: Poreznim obveznicima omogućava se namirenje poreznog duga sklapanjem upravnog ugovora odnosno plaćanje cijelog iznosa glavnice i kamata najdulje u 24 mjesečna obroka.

Kako se možete prijaviti: Putem ePorezna / zahtjev za sklapanje upravnog ugovora

Sredstva osiguranja: Bjanko zadužnica / bankarska garancija

Postupak: Nakon slanja zahtjeva, porezna referentica Vas kontaktira za potpis trenutnog stanja duga uz dostavu sredstva osiguranja, šalje na obradu prema Komisiji te Vas povratno zovu na potpis Upravnog ugovora ukoliko je zahtjev na Komisiji odobren.

Način plaćanja: Rate dospijevaju na naplatu mjesec dana nakon potpisanog upravnog ugovora, na ugovoreni mjesečni iznos iz upravnog ugovora.

Raskid ugovora: Naplata obveze iz upravnog ugovora nastavit će se prema odredbama Općeg poreznog zakona i Stečajnog zakona te iz danog osiguranja plaćanja poreznog duga.

Napomena: Upravni ugovor ne može se sklopiti s poreznim obveznikom čiji je račun blokiran od strane drugih vjerovnika.

2. ZAHTJEV ZA ODGODU BUDUĆIH POREZNIH DAVANJA / COVID-19

Pravni izvor: Dopuna Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona (NN 35/2020), a vezana za provedbu postupka plaćanja poreza u posebnim okolnostima.

Uvjeti: Za odgodu plaćanja poreza i doprinosa, treba podnijeti zahtjev za korištenje mjera plaćanja poreza uz uvjete da prihodi imaju ili će imati pad od najmanje 20% u odnosu na prošlu godinu te da nema poreznog duga većeg od 200 kn. PDV se može odgoditi ako promet prošle godine nije veći od 7.500.000 kn te ako se PDV obračunava prema obavljenim isporukama. Uz to treba dokazati da dospjeli PDV proizlazi iz nenaplaćenih računa ili nekih drugih pokazatelja koji utječu na likvidnost.

Prihvatljivi prijavitelji: Pravo na odgodu PDV imaju samo poduzetnici koji su u prethodnoj godini imali prihode do 7,5 mil. kn pod uvjetom da porez obračunavaju prema izdanim računima. Porezna uprava će Vas po potrebi, po dospijeću PDV za 3 mjesec te naredne mjesece, kontaktirati radi utvrđenja je li PDV po izdanim računima plaćen. Pravo na odgodu poreznih obveza nije moguće postići za PDV za 2 mjesec koji se podnosio do 20.03, a koji dospijeva do 31.03.

Kako se možete prijaviti: Putem ePorezna / Zahtjev za promjenu načina oporezivanja” koji je dostupan u sustavu ePorezna dodao nove kategorije “smanjenje predujma dohotka” i “smanjene predujma dobiti”. Bit će omogućeno slanje “Zahtjeva za odgodu plaćanja” kroz sustav ePorezna.

Obavijest o zahtjevu: U slučaju nedostataka u Zahtjevu ili nepodmirenih dugova, kontaktirat će vas nadležni službenik Porezne uprave. Porezna uprava obavijestiti će Vas mailom ili na drugi primjereni način o osnovanosti Vašeg zahtjeva

Plaćanje i odgoda: Ukoliko Vam je zahtjev osnovan, svaka obveza koja dospijeva u vremenu posebnih okolnosti do 20.06.2020. temeljem prijava koje podnosite ili zaduženja koja Vam stvaramo na Vašim porezno-knjigovodstvenim karticama odgoditi će se za 3 mjeseca

Prihvatom Zahtjeva, ostaje Vaša obveza da sve porezne prijave podnosite u rokovima kako je to uređeno propisima o pojedinom javnom davanju, a Porezna uprava će temeljem tako podnijetih prijava i učinjenih zaduženja, zaduživati odgodu.

Napomena: Prihvatljivi prijavitelj za odgodu plaćanja poreznih davanje je svaki poduzetnik koji je dužan i više od 200 kn. Međutim, porezni referent će Vas prije odobravanja zahtjeva uputiti da platite dugovanje, do iznosa 200 kn zaduženja na poreznoj kartici, a prije odobravanja Zahtjeva za odgodu.

I KAKO OSTVARITI ODGODU PLAĆANJA DOSPJELE OBVEZE PDV-a

1. Tko može ostvariti pravo na odgodu plaćanja PDV-a?

Pravo na odgodu plaćanja dospjele obveze PDV-a može ostvariti porezni obveznik koji obračunava PDV prema obavljenim isporukama, a koji podnosi zahtjev ili ga je već podnio i ispunjava sljedeće uvjete:

• učini vjerojatnim da nije u mogućnosti platiti dospjele porezne obveze, tj. o ako ima pad prihoda/primitaka u mjesecu koji prethodi mjesecu podnošenja zahtjeva najmanje 20% u odnosu na isti mjesec prethodne godine ili

o ako učini vjerojatnim da će mu prihodi/primitci u narednom razdoblju od tri mjeseca od mjeseca podnošenja zahtjeva pasti najmanje 20% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te o za dospjelu obvezu PDV-a dokaže da proizlazi iz izdanih računa koji nisu naplaćeni i ulaznih računa koji nisu plaćeni.

• na dan podnošenja zahtjeva nema dospjelog neplaćenog poreznog duga ili na knjigovodstvenoj kartici ima evidentirani porezni dug manji od 200,00 kuna

Porezni obveznik koji je već podnio zahtjev za odgodom plaćanja dospjele porezne obveze te mu je isti odobren, ne podnosi posebni zahtjev za odgodom plaćanja dospjele obveze PDV-a, već pravo na odgodu dokazuje popunjavanjem točke VIII.2. Obrasca PDV u kojoj iznimno iskazuje razliku između iznosa iskazanog pod točkom IV. Obrasca PDV i iznosa kojeg bi iskazao pod točkom IV. Obrasca PDV da primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama.

2. Za koje razdoblje se može ostvariti odgoda plaćanja obveze PDV-a?

Odgoda plaćanja obveze PDV-a može se ostvariti za obvezu PDV-a koja se iskazuje

• u Obrascu PDV za ožujak 2020. i prvo tromjesečje 2020., a koja dospijeva 30. travnja 2020.

• u Obrascu PDV za travanj 2020, a koja dospijeva 31. svibnja 2020.

Ako posebne okolnosti potraju duže rok za odgodu se može produžiti za tri mjeseca pa će se odgodom obuhvatiti i dospjela obveza PDV-a iskazana u Obrascima PDV-a za svibanj, lipanj i srpanj te drugo tromjesečje 2020.

3. Za koji iznos dospjele obveze PDV-a se može ostvariti odgoda plaćanja?

Odgoda plaćanja PDV-a ostvaruje se za iznos dospjele obveze PDV-a koja je veća od iznosa za koji bi porezni obveznik bio zadužen da obračunava PDV prema naplaćenim naknadama.

4. Kako postupa porezni obveznik kojem je odobren zahtjev za odgodu plaćanja PDV-a?

Porezni obveznik kojem je odobren zahtjev za odgodu plaćanja PDV-a

• podnosi Obrazac PDV za ožujak 2020., ili prvo tromjesečje 2020. u kojem na redovan način iskazuje sve obavljene i sve primljene isporuke u svojim evidencijama osigurava podatke o obračunu PDV-a da za isto razdoblje primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama i utvrđuje razliku između dva načina obračuna

• iznimno pod točkom VIII.2. Obrasca PDV iskazuje razliku između iznosa iskazanog pod točkom IV. Obrasca PDV i iznosa kojeg bi iskazao pod točkom IV. Obrasca PDV da primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama

• do 30. travnja 2020. obvezan je platiti samo iznos PDV-a kojeg bi iskazao pod točkom IV. Obrasca PDV da primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama

• iznos iskazan pod točkom VIII.2 Obrasca PDV– Porezna uprava će za ožujak 2020 i prvo tromjesečje 2020 odgoditi do 31.srpnja 2020.

• ako ostvari vrijednost koja se uobičajeno iskazuje na Obrascu PDV pod točkom VIII.2., isto će iskazati u prvom Obrascu PDV koji će se podnositi istekom posebnih okolnosti.

Porezni obveznik na isti način postupa i prilikom podnošenja Obrasca PDV za travanj 2020.. Iskazanu obvezu u Obrascu PDV za travanj pod točkom VIII.2 Porezna uprava će odgoditi do 31. kolovoza 2020.

5. Obračunava li se kamata na odgođenu poreznu obvezu PDV-a?

Za dospjele porezne obveze za koje je odobrena odgoda plaćanja neće se obračunavati kamate.

6. Što ako porezni obveznik nije u mogućnosti platiti odgođenu poreznu obvezu po njezinom dospijeću?

Ako porezni obveznik nije u mogućnosti platiti odgođenu poreznu obvezu po njezinom odgođenom dospijeću može podnijeti zahtjev za obročnom otplatom, bez obračuna kamata

.

7. Može li porezni obveznik zatražiti oslobođenje odnosno otpis odgođene obveze PDV-a?

Porezni obveznik ne može zatražiti oslobođenje od podmirivanja odgođene obveze PDV-a, obzirom da se mogućnost za oslobođenje ne odnosi na PDV. Poreznim obveznicima kojima je odobren zahtjev za odgodom plaćanja obveze PDV-a omogućeno je da obvezu PDV-a koju trebaju platiti utvrde na način kao da primjenjuju postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama te je omogućeno i podnošenje zahtjeva za obročnom otplatom, bez obračuna kamata.

8. Gdje pročitati više o ostvarivanju odgode plaćanja dospjele obveze PDV-a?

Više možete pročitati u Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona (Redakcijski pročišćeni tekst).

II IZNAJMLJIVAČI

9. Koje su obveze iznajmljivača i koji su rokovi za plaćanje paušalnog poreza na dohodak?

Svim iznajmljivačima – poreznim obveznicima koji ostvaruju dohodak po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova utvrđuje se poreznim rješenjem godišnji paušalni dohodak, godišnji paušalni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. Godišnji paušalni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak plaća se tromjesečno odnosno do kraja svakog tromjesečja u visini ¼ godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

10. Mogu li iznajmljivači ostvariti odgodu plaćanja paušalnog poreza?

Iznajmljivači koji su podnijeli zahtjev za odgodom plaćanja poreza do 30.3.2020., za obvezu koja je dospjela 31.3.2020. ostvarili su pravo na odgodu plaćanja te obveze do 30.6.2020., te se ista neće otpisati.

11. Mogu li iznajmljivači biti oslobođeni plaćanja paušalnog poreza?

Svim iznajmljivačima Porezna uprava, bez obveze podnošenja posebnog zahtjeva, otpisuje obvezu poreza koja se odnosi na drugo tromjesečje odnosno koju bi bili dužni platiti do kraja drugog tromjesečja tj. do 30.6.2020. godine.

III ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVE POREZA NA DOBIT

12. Koji je rok za podnošenje prijave i plaćanje obveze poreza na dobit za 2019. godinu?

Iznimno od posebnog propisa o oporezivanju dobiti rok za podnošenje prijave poreza na dobit i rok dospijeća porezne obveze, za 2019. godinu je promijenjen:

• rok za podnošenje prijave poreza produžen je do 30. lipnja 2020.

• rok dospijeća utvrđene obveze poreza na dobit je 31. srpnja 2020.

 

13. Koji su rokovi za predaju ostalih obrazaca i izvješća za koje je propisana obveza predaje uz Prijavu poreza na dobit za 2019. godinu?

Promijenjeni rokovi podnošenja i plaćanja javnih davanja odnose se i na sve druge obrasce i izvješća koja se u skladu posebnim propisima o oporezivanju dobiti i drugim posebnim propisima podnose uz Prijavu poreza na dobit ili za iste obveza podnošenja Poreznoj upravi dospijeva s krajnjim rokom propisanim za podnošenje Prijave poreza na dobit, kao što je obračun spomeničke rente i turističke članarine, statističko izvješće o dospjelim, a nenaplaćenim računima, izvješće o obvezi doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti, izvješća koja dostavljaju korisnici poreznih olakšica kao i druga propisana izvješća, obrasci ili obrazloženja.

14. Na koje porezne obveznike se ne primjenjuju odredbe o odgodi rokova za podnošenje prijave i plaćanje obveze poreza na dobit za 2019. godinu?

Promijenjeni rokovi se ne odnose na porezne obveznike čije obveze ne dospijevaju četiri mjeseca nakon isteka poreznog razdoblja već osam ili trideset dana nakon isteka poreznog razdoblja, a to su porezni obveznici koji su dužni podnijeti Prijavu poreza na dobit: uslijed statusnih promjena (spajanje, pripajanje, podjela), radi otvaranja stečajnog postupka, radi okončanja postupka likvidacije i radi okončanja poslovanja sukladno posebnim propisima (npr. prestanak društva bez postupka likvidacije).

 

 

 

 

 

 

 

IV PITANJA VEZANA UZ PRVI PAKET MJERA DONESENIH U OŽUJKU 2020.

15. Hoće li Porezna uprava u posebnim okolnostima proglašene epidemije Covid-19 obustaviti sve postupke ovrhe prema svim poreznim obveznicima?

Mjere Vlade Republike Hrvatske donesene povodom nastupa posebnih okolnosti, propisane su dopunama Općeg poreznog zakona i dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona te omogućavaju odgodu plaćanja poreza, doprinosa i drugih javnih davanja na rok od tri mjeseca uz mogućnost dodatna tri mjeseca ako se takve okolnosti nastave. Dakle, riječ je o odgodi plaćanja, za vrijeme koje se neće obračunavati kamate. Nakon proteka roka odgode plaćanja, predviđena je mogućnost obročnog plaćanja tih odgođenih obveza na rok od 24 mjeseca bez obračuna kamata.

Navedenim mjerama za nastup posebnih okolnosti nije propisan postupak obustave ovrhe, odnosno izvršenja svih mjera prisilne naplate prema svim dužnicima.

Međutim napominjemo da i nadalje vrijede ostale odredbe Općeg poreznog zakona (dalje u tekstu: OPZ). Naime, obustava ovrhe se provodi pod uvjetima i na način propisan člankom 147. OPZ-a. Isto tako, ovrha će se obustaviti i ako je za dug koji je predmet ovrhe sklopljen upravni ugovor pod uvjetima i na način propisan člancima 101. do 103. OPZ-a. Sklapanje upravnog ugovora u skladu s propisanim uvjetima je redovan postupak koji će Porezna uprava provoditi i u vrijeme trajanja posebnih okolnosti, neovisno o mjerama donesenim radi nastupa posebnih okolnosti.

16. Ima li poduzetnik pravo na otpis poreznih obveza u posebnim okolnostima proglašene epidemije Covid-19?

Otpis poreznog duga zbog teškog materijalnog stanja za fizičke osobe, otpis duga zbog nastupa zastare prava na naplatu i u drugim slučajevima otpisa predviđenih OPZ-om i dalje će se provoditi prema već postojećim odredbama, neovisno o donesenim mjerama zbog nastupa posebnih okolnosti.

17. Tko može biti podnositelj zahtjeva za korištenje mjere plaćanja poreza?

Zahtjev za korištenje mjera plaćanja poreza može podnijeti poduzetnik iz članka 44. stavka 1. OPZ-a. To znači svaki poduzetnik, pravna osoba ili fizička osoba. Pod fizičkom osobom podrazumijevamo obrtnike (bez obzira utvrđuje li dohodak na temelju poslovnih knjiga ili je obrtnik paušalista), fizička osoba koja se bavi slobodnim zanimanjem, poljoprivrednik, iznajmljivač – paušalista i ostali poduzetnici koji učine vjerojatnim da nisu u mogućnosti platiti dospjele porezne obveze.

Podnositelj zahtjeva, na dan podnošenja zahtjeva ne smije mati dospjelog neplaćenog poreznog duga, odnosno smatrat će se da nema dospjelog neplaćenog poreznog duga ako je na dan podnošenja zahtjeva iznos dospjelog neplaćenog poreznog duga manji od 200,00 kuna, koliko iznosi najmanji trošak ovršnog postupka sukladno članku 170. stavku 3. OPZ-a.

18. Može li porezni obveznik koji ima reprogramirane porezne obveze podnijeti zahtjev za odgodu dospjelih poreznih obveza u posebnim okolnostima proglašene epidemije Covid-19?

Postojanje ranije sklopljenog upravnog ugovora, predstečaja i slično, nije zapreka za odgodu plaćanja pod uvjetom da su već dospjele obveze po anuitetnom planu podmirene i da na poreznoj knjigovodstvenoj kartici nema dospjelog poreznog duga većeg od 200,00 kuna, u trenutku podnošenja zahtjeva.

 

Sve obveze po anuitetnim planovima koje po ranijim upravnim ugovorima dospijevaju nakon podnošenja zahtjeva za odgodu (ako se odgoda odobri), također će biti odgođene na rok od 3 mjeseca. Za obveze PDV-a to vrijedi samo ako su ispunjeni uvjeti iz članka 71.c stavka 2. Pravilnika.

19. Može li se sklopiti upravni ugovor za obveze koje nisu predmet korištenja mjera plaćanja poreza?

Upravni ugovor može se sklopiti za obveze koje nisu predmet korištenja mjera plaćanja poreza. Ugovor se sklapa pod uvjetima i na način propisan člancima 101. do 103. OPZ-a.

 

Ukoliko porezni obveznik ima dug koji još nije obuhvaćen postupcima naplate prije podnošenja zahtjeva može prići sklapanju upravnog ugovora te na taj način osigurati ispunjenje uvjeta za mjere plaćanja poreza odnosno za odgodu dospjelih poreznih obveza.

20. Može li obveza PDV-a za 2.mjesec 2020, koja dospijeva 31.03.2020. biti predmet korištenja mjera plaćanja poreza?

Ne. Porezni obveznik može podnijeti zahtjev za korištenje mjere plaćanja poreza u posebnim okolnostima, ako ispunjava uvjete za ovu mjeru. Naime, kao što je i navedeno u Pravilniku o provedbi OPZ-a, porezni obveznik na dan podnošenja zahtjeva ne smije imati dospjelog neplaćenog duga, dakle sve obveze koje su dospjele do podnošenja zahtjeva moraju biti plaćene ili njihovo dospijeće mora biti odgođeno na neki drugi način, primjerice kroz institut upravnog ugovora.

Obveza PDV-a za drugi mjesec dospijeva 31.3.2020. što može biti prije ili nakon podnošenja zahtjeva. Podnositelju zahtjeva ako udovoljava drugim kriterijima iz Pravilnika, odobrit će se odgoda plaćanja, a obveza PDV-a za drugi mjesec treba biti plaćena. Ako porezni obveznik ne može ovu obvezu podmiriti odmah po dospijeću, može za nju zatražiti obročnu otplatu putem upravnog ugovora.

Ne bude li obveznik poštivao odobreno obročno plaćanje obveze PDV-a za veljaču 2020., nema zakonske osnove da se za isti dug ne pokrenu mjere naplate.

21. Može li se odobriti odgoda plaćanja poreza za dospjelu obvezu za PDV za 3. I 4 mjesec obrtnika?

U pravilu ne. Obrtnici koji su obveznici poreza na dohodak i porez na dodanu vrijednost utvrđuju prema naplaćenim naknadama ne mogu ostvariti mjere plaćanja poreza odnosno odgodu porezne obveze poreza na dodanu vrijednost.

22. Ako sam korisnik potpore za samozapošljavanje mogu li koristiti mjere za plaćanje poreza odnosno dobiti odgodu dospijeća poreznih obveza?

Da. Poticaji samozapošljavanja ne utječu na mogućnost ostvarivanja mjera plaćanja poreza.

23. Zašto ste ograničili mjeru na dug od 200,00 kn, a ne na 10.000,00 kn?

Ukoliko porezni obveznik ima dug koji još nije obuhvaćen postupcima naplate prije podnošenja zahtjeva može prići sklapanju upravnog ugovora te na taj način osigurati ispunjenje uvjeta za mjere plaćanja poreza odnosno za odgodu dospjelih poreznih obveza. Dakle i ovi porezni obveznici mogu ostvariti mjere, ali prethodno moraju regulirati već postojeća dugovanja, što bi bili u obvezi i da nisu donijete mjere za plaćanje poreza.

Iznos duga od 200,00 kn predstavlja najmanji trošak ovršnog postupka.

24. Smatra li se porezni obveznik koji je obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava (najam i zakup), poduzetnikom iz članka 44. stavka 1. OPZ-a?

Fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od imovine na temelju najma ili zakupa pokretnina i nekretnina ne smatraju se poduzetnicima. Isti ne mogu ostvariti pravo na odgodu plaćanja poreznih obveza po toj osnovi, bez obzira na koji način utvrđuju porez na dohodak temeljem rješenja ili poslovnih knjiga.

25. Smatra li se porezni obveznik iznajmljivač koji obavlja djelatnost iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu, poduzetnikom iz članka 44. stavka 1. OPZ-a?

Iznajmljivači koji obavljaju djelatnost iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu te porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu smatraju se poduzetnicima sukladno odredbama Općeg poreznog zakona te mogu podnijeti Zahtjev za odgodu plaćanja uslijed posebnih okolnosti i/ili obročnu otplatu dospjelih obveza.

 

 

 

ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA – RELEVANTNE ODREDBE

 

 

Savjet: Pregledajte ugovor i usporedite sa tekstom / potražite pomoć odvjetnika u slučaju problema sa zakupodavcem.

 

 

Pravni izvor: Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN 125/11, 64/15, 112/18)

 

1. Prestanak zakupa

 

1. Ugovor o zakupu poslovnoga prostora sklopljen na određeno vrijeme prestaje istekom vremena na koji je sklopljen. Ugovor o zakupu poslovnoga prostora sklopljen na neodređeno vrijeme prestaje otkazom. Ugovor o zakupu poslovnoga prostora sklopljen na neodređeno vrijeme ne može na temelju otkaza prestati prije isteka jedne godine od dana sklapanja, ako ugovorom nije drukčije određeno.

 

2. Ugovor o zakupu poslovnoga prostora sklopljen na neodređeno vrijeme na temelju otkaza prestaje danom isteka otkaznoga roka. Ako ugovorom nije utvrđen, otkazni rok iznosi 30 dana.

 

3. Ugovor o zakupu sklopljen na neodređeno vrijeme otkazuje se pisanim otkazom koji se dostavlja poštom preporučeno, a otkazom putem javnoga bilježnika kada je ugovor potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku.

 

4. Zakupodavac može otkazati ugovor o zakupu u svako doba, bez obzira na ugovorne ili zakonske odredbe o trajanju zakupa ako:

  • zakupnik i poslije pisane opomene zakupodavca koristi poslovni prostor protivno ugovoru ili mu nanosi znatniju štetu koristeći ga bez dužne pažnje,
  • zakupnik ne plati dospjelu zakupninu u roku od petnaest dana od dana priopćenja pisane opomene zakupodavca,
  • zakupodavac, zbog razloga za koje on nije odgovoran, ne može koristiti poslovni prostor u kojem je obavljao svoju djelatnost pa zbog toga namjerava koristiti prostor koji drži zakupnik.

 

5. Zakupnik može otkazati ugovor o zakupu poslovnoga prostora u svako doba, bez obzira na ugovorne ili zakonske odredbe o trajanju zakupa, ako zakupodavac u primjerenom roku koji mu je zakupnik za to ostavio ne dovede poslovni prostor u stanje u kojemu ga je dužan predati, odnosno održavati.

6. Ugovor o zakupu poslovnoga prostora sklopljen na određeno ili na neodređeno vrijeme svaka ugovorna strana može otkazati u svako doba, ako druga ugovorna strana ne izvršava svoje obveze utvrđene ugovorom ili ovim Zakonom.

7. Za rješavanje spora između zakupodavca i zakupnika o međusobnim pravima i obvezama iz ugovora o zakupu te za ispražnjene poslovnog prostora nadležan je sud.

 

Usporediti sa:

 

Pravni izvor: Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18)

 

2. Pretpostavke za raskid

 

Ako bi zbog izvanrednih okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora, a koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano otežano ili bi joj nanijelo pretjerano veliki gubitak, ona može zahtijevati da se ugovor izmijeni ili čak i raskine. Izmjenu ili raskid ugovora ne može zahtijevati strana koja se poziva na promijenjene okolnosti ako je bila dužna u vrijeme sklapanja ugovora uzeti u obzir te okolnosti ili ih je mogla izbjeći ili savladati. Strana koja zahtijeva izmjenu ili raskid ugovora ne može se pozivati na promijenjene okolnosti koje su nastupile nakon isteka roka određenog za ispunjenje njezine obveze.

Kad jedna strana zahtijeva raskid ugovora, ugovor se neće raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajuće odredbe ugovora pravično izmjene.

 

2. Nemogućnost ispunjenja za koju ne odgovara nijedna strana

 

Kad je ispunjenje obveze jedne strane u dvostranoobveznom ugovoru postalo nemoguće zbog izvanrednih vanjskih događaja nastalih nakon sklapanja ugovora a prije dospjelosti obveze, koji se u vrijeme sklapanja ugovora nisu mogli predvidjeti, niti ih je ugovorna strana mogla spriječiti, izbjeći ili otkloniti te za koje nije odgovorna ni jedna ni druga strana, gasi se i obveza druge strane, a ako je ova nešto ispunila od svoje obveze, može zahtijevati vraćanje po pravilima o vraćanju stečenog bez osnove.

U slučaju djelomične nemogućnosti ispunjenja zbog događaja za koji nije odgovorna ni jedna ni druga strana, druga strana može raskinuti ugovor ako djelomično ispunjenje ne odgovara njezinim potrebama, inače ugovor ostaje na snazi, a druga strana ima pravo zahtijevati razmjerno smanjenje svoje obveze.

 

 

 

 

PRIVREMENI ZASTOJ OVRHA – ODLUKA O PROGLAŠENJU ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O PROVEDBI OVRHE NA NOVČANIM SREDSTVIMA NN 47/2020 (17. TRAVNJA 2020.)

1.Na koga se odnosi privremeni zastoj ovrha na računima građana prema izmjenama i dopunama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima

Privremeni zastoj ovrha odnosi se na blokirane račune fizičkih osoba, a na kojima FINA provodi blokadu.

2. Početak primjene i trajanje privremenog zastoja

Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u Narodnim Novinama (18. travnja 2020). Posebne okolnosti Zakona trajat će od dana stupanja na snagu ovoga Zakona do isteka roka od tri mjeseca nakon njegova stupanja na snagu. Financijska agencija neće provoditi ovrhu na novčanim sredstvima fizičkih osoba za vrijeme važenja ovog Zakona, a to je 3 mjeseca od njegovog stupanja na snagu, uz mogućnost dodatnog produljenja važenja Zakona.

3. Kada će naši računi biti odblokirani?

Ako ovršenik nema niti jednu osnovu za plaćanje temeljem koje FINA nastavlja s provedbom ovrhe (pitanje/odgovor broj 4.), FINA će bankama ovršenika poslati nalog za deblokadu računa u roku od deset radnih dana, znači do 28. travnja 2020.

4. Koje ovrhe nastavljaju sa provedbom?

FINA neće zastati s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima u odnosu na ovršenike fizičke osobe ako se ovrha provodi radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta, druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću, tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka te u slučaju ovrhe po računu specifične namjene.

5. Što se događa sa zateznom kamatom?

Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti ne teče zatezna kamata te se neće obračunati zatezna kamata koja je određena u osnovi za plaćanje za razdoblje trajanja posebnih okolnosti.

6. Pokretanje ovršnih postupaka u vrijeme pandemije / zaprimanje novih osnova za plaćanje

Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti FINA će zaprimati nove osnove za plaćanje i po njima postupati na način da će ih evidentirati u Očevidnik, ali u odnosu na ovršenike fizičke osobe neće slati naloge bankama za izvršenje, odnosno nakon evidentiranja u Očevidnik zastat će s daljnjim postupanjem, do isteka trajanja posebnih okolnosti.

7. Nastavak provedbe ovrha

Nakon prestanka posebnih okolnosti, Fina će nastaviti s provedbom ovrhe sukladno odredbama Zakona, što znači da će nastaviti provoditi ovrhu temeljem osnova za plaćanje u odnosu na koje je zastala i u odnosu na one koje je zaprimila za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, te postupati na način propisan ostalim odredbama Zakona u odnosu na sve novozaprimljene osnove za plaćanje.

 

ODLUKA O PROGLAŠENJU ZAKONA O INTERVENTNIM MJERAMA U OVRŠNIM I STEČAJNIM POSTUPCIMA ZA VRIJEME TRAJANJA POSEBNIH OKOLNOSTI

 1. Zastajanje ovršnih postupakaZastaje se sa svim ovršnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti (provodit će se ovršni postupci radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta, druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću, tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine i ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka.)

2. Provedba ovrhe na plaći i drugom stalnom novčanom primanju: poslodavac odnosno drugi isplatitelj stalnog novčanog primanja zastat će s provedbom ovrhe na plaći odnosno stalnom novčanom primanju te neće plijeniti daljnje tražbine ovršenika niti isplaćivati ovrhovoditelju novčane iznose za koje je određena ovrha, već će cijelu plaću odnosno stalno novčano primanje isplatiti radniku odnosno primatelju stalnog novčanog primanja – odnosi se na obustave na plaćama i mirovinama

3. Stečajni razlozi: stečajni razlozi nastali za vrijeme trajanja posebnih okolnosti u smislu ovoga Zakona nisu pretpostavka za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka. Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka može podnijeti dužnik, a Financijska agencija i vjerovnik samo radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi.

4. Zatezna kamata: Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti u smislu ovoga Zakona ne teku zatezne kamate.