Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost
Naš prijedlog:
Poštovani, u Vladinom prijedlogu reforme PDV-a prag za korištenje PDV-a po naplati podiže se do europski propisanog maksimuma od 2 milijuna eura (15 milijuna kuna). Drugim riječima tvrtke s prometom manjim od 15 milijuna kuna mogu plaćati PDV tek na temelju naplaćenih potraživanja. Takvu mjeru, ukoliko bude provedena, pozdravljamo i ona je djelomično u skladu s izmjenama PDV-a koje smo tražili od osnutka Udruge. Osim toga predlažemo i sljedeće: Povrat PDV-a poreznom obvezniku ukoliko ne može naplatiti svoja potraživanja kada se pokrenu radnje poput ovrhe ili utuženja. Komentar: U trenutnoj situaciji kada kupac ne plati dobavljaču za isporučena dobra ili usluge dobavljač je obvezan obračunati i uplatiti PDV u državni proračun. Prema trenutno važećoj regulativi, porezni obveznik isporučitelj može vratiti plaćeni PDV samo u slučaju ako zaprimi ovjerenu izjavu od kupca da je isti pristupio ispravku pretporeza (vratio pretporez državi). Drugim riječima bez izjave od kupca porezni obveznik isporučitelj ne može si vratiti PDV koji je ranije platio državi. U praksi se najčešće događa da kupac ima svojih problema (ili su narušeni odnosi uslijed neplaćanja) ili neki treći razlozi uslijed čega dobavljač ostane oštećen ne samo time što nije dobio naknadu za isporuku, već mora platiti PDV koji mu kao takav predstavlja dodatni trošak. Brojne druge države članice navedeno već imaju implementirano u svojim PDV sustavima (Velika Britanija, Mađarska, Slovenija, i dr.). U tom vidu, smatramo da bi implementacija navedene opcije u naš PDV sustav bila od velike pomoći za opstanak brojnih poreznih obveznika koji bi mogli biti značajno pogođeni krizom, te bi povećala likvidnost poreznih obveznika.
Komentar Ministarstva financija → Primljeno na znanje
Prijedlog da se propiše mogućnost za jednostrani ispravak porezne obveze zbog nenaplativih potraživanja nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o PDV-u. Zakonom o PDV-u koji je na snazi propisano je ako se porezna osnovica promijeni naknadno zbog opoziva, različitih vrsta popusta ili nemogućnosti naplate, tada porezni obveznik koji je isporučio dobra ili obavio uslugu može ispraviti iznos PDV-a ako porezni obveznik kome su isporučena dobra ili obavljene usluge ispravi odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja. Ako dođe do ispravka porezne osnovice odnosno obveze poreza zbog nemogućnosti naplate, tada se ispravak može obaviti samo na način da i isporučitelj i primatelj na propisani način i za isti iznos isprave porez odnosno pretporez. Odredbama Pravilnika o PDV-u propisano je da se u slučaju ispravka računa izdanog poreznom obvezniku koji nema pravo na odbitak pretporeza obveza obračuna PDV-a može ispraviti u razdoblju oporezivanja, u kojem je prodajna cijena ili dio prodajne cijene vraćen poreznom obvezniku koji nema pravo na odbitak pretporeza ili krajnjem potrošaču, a porezni obveznik raspolaže s odgovarajućim dokazom o povratu prodajne cijene. Zakonom o PDV-u propisana je mogućnost da porezni obveznici čija vrijednost isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 7.500.000,00 kuna bez PDV-a, mogu obračunavati i plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke, a pravo na odbitak pretporeza imaju kad plate račun dobavljaču. Također, napominje se da će od 1. siječnja 2021. godine zbog povećanja praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama većina poreznih obveznika moći odlučiti da će plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke.
Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak
Naš prijedlog:
Poštovani, predlažemo smanjenje poreznih stopa na dohodak s 12% na 10%, s 24% na 20% i s 36% na 30% prema tri porezna razreda, te se zalažemo za povećanje neoporezivog dijela dohotka na 5.000 kuna. Vladini prijedlozi smanjenja stopa su na sličnom tragu te pozdravljamo svako dodatno manje porezno opterećenje rada. Pritom naglašavamo kako treba voditi računa o fiskalnom izravnavanju prihoda lokalne samouprave kroz manji prirez koji će se generirati navedenom reformom. Svaki fiskalno negativni učinak na lokalnu samoupravu valjalo bi neutralizirati kroz rashodovnu stranu lokalne samouprave, umjesto novih poreznih opterećenja za građane i tvrtke. Konkretno to podrazumijeva uštede na racionalizaciji broja lokalnih jedinica i njihovih službenika.
Komentar Ministarstva financija → Nije prihvaćen
Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak predlaže se daljnje porezno rasterećenje odnosno smanjenje porezne stope od 12% na 10%, od 24% na 20% te stope od 36% na 30%. Ističemo kako je od 1.1. 2017. povećan osnovni osobni odbitak s 2.600 kn na 3.800 kn te osobni odbitci za djecu i druge uzdržavane članove, a od 1.1.2020. osobni odbitak je ponovno povećan s 3.800 kn na 4.000 kn. Daljnje povećanje osobnog odbitka dovelo bi u pitanje primjenu načela razmjernosti u oporezivanju porezom na dohodak (porez koji bi trebali plaćati svi, plaćalo bi manje od trećine svih obveznika poreza na dohodak). Daljnje porezno rasterećenje u postavljenim limitima financijskog okvira nije moguće. Raspodjela prihoda od poreza na dohodak nije predmet ovog Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak.
Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dobit
Naš prijedlog:
Poštovani, ukidanje poreza na reinvestiranu dobit koja se reinvestira natrag u tvrtku ne smije se oporezivati. Smatramo da je ovo mjera koja direktno potiče rast malih firmi, dok im u kontekstu recesije omogućava preživljavanje, a tijekom oporavka potiče rast zapošljavanja. Komentar: Ova mjera bila je na snazi, no ona je ukinuta 2016. godine. Službeno priopćenje Ministarstva financija, kao opravdanje ukidanja ove odredbe, je bilo da relativno mali broj korisnika koristi ovu mjeru (svega 0.7% u odnosu na ukupni broj obveznika poreza na dobit), dok je učinak na proračun bio razmjerno veći. Naveli su osim toga da se porezni poticaji za izvršene investicije ulaganja u dugotrajnu imovinu provode putem posebnog propisa o poticanju ulaganja, odnosno kroz Zakon o poticanju ulaganja kojim se pruža mogućnost da ovisno o visini ulaganja u dugotrajnu imovinu i broju novootvorenih radnih mjesta, obveznik plaća porez na dobit primjenom umanjene porezne stope pa čak i u pojedinom slučaju i do 0% u razdoblju do 10 godina. U trenutku ukidanja naveli su da ukidanje olakšice za reinvestiranu dobit ne može negativno utjecati na razvoj investicija. Smatramo da ovi argumenti ne stoje iz dva razloga. Prvo, zamjena ovakve jednostavne olakšice s propisom o poticanju ulaganja povećava kompleksnost poreznog sustava. Male tvrtke koje žele rasti trebaju jednostavna porezna pravila koja im olakšavaju poslovanje umjesto da ih se tjera na traženje informacija o tome kako mogu smanjiti porezni teret kroz druge zakonske okvire. Drugo, nema empirijskog dokaza niti izrađene studije koja bi ukazivala da ukidanje olakšice za reinvestiranu dobit utječe ili ne utječe pozitivno na razvoj investicija. Imamo informaciju o malom broju korisnika koji su mjeru koristili, no pritom nemamo usporedbu učinaka korištenja takve olakšice s učincima korištenja zakona o poticanju ulaganja, niti takvu usporedbu možemo promatrati u istom vremenskom razdoblju. Zbog toga smatramo da prije donošenja paušalnih zaključaka koji nisu utemeljeni na empirijskim dokazima je potrebno razmotriti učinke obje vrste mjere i inzistirati na ponovnom uvođenju olakšice za reinvestiranu dobit kako bismo izmjerili njezin efekt na povećanje likvidnosti tijekom perioda ekonomske recesije. - Ukidanje predujma (akontacije) poreza na dobit Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja primjenjuje ovu mjeru. Smatramo da ona nepotrebno povećava porezni teret mikro i malim tvrtkama jer im narušava likvidnost i novčani tok. Ovo je najviše bilo izraženo tijekom pandemije kada se unaprijed morao plaćati predujam u situaciji kada je promet u mnogim tvrtkama stao, te su se one našle u velikim problemima likvidnosti. Dodatno opterećenje predujma poreza na dobit je samo produbilo likvidnosne probleme malim tvrtkama. Blaža verzija ove mjere je da se i za predujam poreza na dobit stavi prag ispod kojega se ne obračunava. Predlažemo isti prag kao i u slučaju PDV-a po naplati potraživanja od 15 milijuna kuna prometa.
Komentar Ministarstva financija → Nije prihvaćen
Jedan od ciljeva porezne reforme iz 2016. godine bio je pojednostavljenje poreznog sustava, među ostalim, ukidanjem kompliciranih posebnih poreznih olakšica i poticanjem gospodarstva uz očuvanje određene razine prihoda. Stoga je snižena osnovna porezna stopa s 20% na 18%, a za porezne obveznike koji ostvaruju godišnje prihode do 3 milijuna kuna na 12%. Od 2020. godine prag od 3 milijuna kuna podignut je na 7,5 milijuna kuna te obuhvaća male i srednje porezne obveznike. Paralelno sa smanjivanjem porezne stope (2016.), zbog potrebe očuvanja određene razine prihoda s osnove poreza na dobit, proširena je porezna osnovica ukidanjem privremene olakšice za reinvestiranu dobit. Međutim, kako je i najavljeno prilikom ukidanja reinvestirane dobiti, poticanje investicija i ulaganja je nastavljeno putem Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine, br. 102/15, 25/18, 114/18 i 32/20) koji se u navedenom razdoblju mijenjao kako bi se prilagodio razvoju investicija. Tako su prema prijavama poreza na dobit za 2019. godinu korisnici poticaja prema Zakonu o poticanju ulaganja umanjili obvezu poreza na dobit za 890 milijuna kuna, što je značajan iznos umanjenja prihoda proračuna. Slijedom Zakona o porezu na dobit porezni obveznici su dužni plaćati predujmove poreza na dobit, kako bi se tijekom poreznog razdoblja postiglo ravnomjerno plaćanje porezne obveze. Kada predujam poreza na dobit, koji se utvrdi podnošenjem porezne prijave za prethodno porezno razdoblje, zbog promjene gospodarskih aktivnosti dobro ne odražava poreznu obvezu koja će se utvrditi podnošenjem porezne prijave, tada je moguće primijeniti odredbe članka 34. stavka 2. Zakona o porezu na dobit te tijekom poreznog razdoblja smanjiti ili povećati visinu predujma poreza na dobit, kako bi se tijekom poreznog razdoblja postiglo ravnomjerno plaćanje porezne obveze, odnosno kako podnošenjem porezne prijave ne bi došlo do značajne razlike. Slijedom članka 34. stavka 2. Zakona o porezu na dobit, predujam može biti promijenjen na zahtjev poreznog obveznika, a isti može promijeniti i Porezna uprava. Uzimajući u obzir novonastale okolnosti Porezna uprava je temeljem članka 34. stavka 2. Zakona o porezu na dobit određenim poreznim obveznicima smanjila predujmove poreza na dobit na 0,00 kuna odnosnu ukinula je predujmove poreza na dobit. O tome je 26. ožujka 2020. godine objavljena na mrežnim stranicama Porezne uprave vijest "Obavijest poreznim obveznicima o smanjenju visine mjesečnih predujmova poreza na dobit odnosno dohodak".